Događanja

14.09.2018

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama

13. rujna 2018. održan je sastanak u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na kojem su članovi Stručnog povjerenstva radili na izradi teksta Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Uz v.d. ravnatelja, na sastanku su sudjelovali i gđa Ajka Ševerdija, predstavnik Rapske plovidbe i g. Petar Kragić, predstavnik Tankerske plovidbe.

Slijedeći radni sastanci najavljeni su za utorak i srijedu, 18. i 19. rujna 2018. godine na kojem se očekuje finaliziranje teksta Nacrta.

13.09.2018

Međunarodna interdisciplinarna radionica pomorske robotike i njenih primjena Breaking the Surface - BtS 2018

12.09.2018

Konferencija Novog lista o otocima: Da, otoci su do 30 posto skuplji i na njima nije lako živjeti

OPATIJA – Točno u 10 sati u opatijskom hotelu Mileniji u organizaciji Novog lista započela je Konferencija »Razvoj otoka« koju je otvorio Anto Ravlić, glavni urednik Novog lista.

Skup je to koji je na jednom mjestu okupio impresivnu listu sudionika čiji je pak cilj približiti javnosti kako odredbe novog Zakona o otocima, tako i sve one inicijative kojima je zadatak pomoći daljnjem razvoju mnogobrojnih hrvatskih otoka. Kad je o Zakonu o otocima riječ, dokument je to što je u lipnju upućen na javni raspravu, a mijenja skoro dvadeset godina stari zakon. Nakon iscrpnih javnih rasprava uskoro bi mogao krenuti u saborsko usvajanje.

Konferencija je podijeljena na dva panela. U prvom, koji je upravo startao sudionici su gradonačelnici kvarnerskih otoka – Malog Lošinja Ana Kučić, Krka Dario Vasilić, Cresa Kristijan Jurjako, Raba Nikola Grgurić te gost iz Dalmacije, gradonačelnik Hvara Rikardo Novak.

S druge strane, na panelu koji će početi nešto iza podneva, nalaze se ljudi koji su unutar institucija sistema najvažniji za oblikovanje politike prema otocima. Prije svih tu su ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac i njezina pomoćnica Tajana Huzak potom ministar turizma Gari Cappelli, državna tajnica za more Maja Mrakovčić Kostelac, predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet Paula Vidović, predsjednik Uprave Jadranke iz Malog Lošinja Sanjin Šolić te Vesna Barlović iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Završna riječ kao i iscrpni dokument koji će nakon Konferencije uslijediti trebali bi javnosti – posebno onoj od 120 tisuća stanovnika nastanjenih na svega 67 od 1244 jadranskih otočića i otoka – pojasniti što se od otoka očekuje u budućnosti. Iako je riječ o golemom bogatstvu, hrvatski su otoci žrtva strahovite višedesetljetne depopulacije tako da danas svega petnaestak otoka ima više od tisuću stanovnika. S druge strane, dio njih se u ekonomskom smislu jako dobro razvio tako da danas, posebno oni na Kvarneru, idu u red najbogatijih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Mnoga dakle otvorena pitanja na koja danas u velikoj mjeri očekujemo – odgovore.

 

Uvodnu temu, statističku analizu turističkog prometa na otocima iznio je Saša Popovac, voditelj Odjela za istraživanje tržišta HTZ-a. Prema tim podacima ove je godine turistički promet zabilježen na 48 otoka, a vrlo je sličan lanjskom kada je na otocima zabilježeno 3,3 milijuna turista i 26 milijuna noćenja. Time je upravo na otocima ostvareno 26 posto svih hrvatskih noćenja. Otoci ostvaruju 18 posto dolazaka, a ono što je posebno zanimljivo – boravak turista je na otocima dva dana duži nego u kopnenim turističkim središtima. Otoci, dodao je Popovac, imaju 474 tisuće kreveta, što je trećina smještajnih kapaciteta Hrvatske. Dominantni smještajni kapaciteti na otocima su u kućnoj radinosti, a lider otočnog turizma na Jadranu je otok – Krk. Na kraju, dodao je Popovac, otoci 68 posto prometa ostvaruju ljeti, u punoj sezoni što je 7 posto više od ostatka Hrvatske.

Skupu se obratio i Gari Cappelli, ministar turizma koji otočnoj problematici prilazi i s nemalom dozom emocija s obzirom da je i osobno, kroz deset generacija – otočan.

– Često mi postavljaju pitanje – isplati li se ulagati u otoke? Silno me ljuti to pitanje jer i sami ovdje izneseni statistički podaci dovoljno govore kako je ulaganje u otoke itekako isplativo. Istina, i sam se divim investitorima u otoke jer ulaganje na njih je u startu 30 posto skuplje. Kad je riječ o Vladi čiji sam član, ona itekako prepoznaje problematiku otoka te čini sve da i novim Zakonom poboljša život na otocima. Velika su ulaganja u infrastrukturu otoka, u rive i rivice čak i u situacijama kad je na pojedinim otocima svega nekoliko stanovnika. No, to je upravo pokazatelj investicijskog zamaha u otoke čime se ubrizgava nadu u bolju budućnost života na otocima jer bolje povezivanje znači i obnovu života. Velik i često istican problem na otocima je i demografska obnova, a njezin najvažniji temelj je – zapošljavanje. Rekao bih kako je upravo zapošljavanje na otocima najvažnija demografska mjera. Nju pak mogu osigurati samo investicije, tako da bi to u jednom sažetom obliku bio moj odgovor na pitanje – isplati li se ulagati u otoke, istaknuo je Cappelli.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac je pak istaknula kako bi novi Zakon o otocima trebao olakšati investiranje i put do EU fondova.

– Po prvi put u svojoj povijesti 26. listopada sjednica Vlade održat će se na jednom otoku, u Hvaru a tema će joj biti razvojna politika na otocima i posebno njihovom turizmu. uostalom našim je ustavom zajamčeno pravo na jednaki razvoj i status života na kopnu i otocima, a ponosni smo i na činjenicu da smo uz Finsku jedina zemlja koja ima Zakon o otocima. Moram istaknuti i to da su ulaganja u periodu od 2004. – 2017. godine bila velika čega je i dobra posljedica da je broj stanovnika na otocima, u razdoblju od 2001. do 2011. godine, porastao sa 125 na 132 tisuće stanovnika, naglasila je Žalac.

Nakon »ministarskog uvoda« uslijedio je prvi panel kojeg su sudionici bili gradonačelnici najrazvijenijih otočnih gradova na Jadranu. Redom – Ana Kučić, Darijo Vasilić, Nikola Grgurić te Kristijan Jurjako s kvarnerskih destinacija Mali Lošinj, Krk, Rab i Cres pojačani s Rikardom Novakom, čelnim čovjekom Hvara. Voditelj Konferencije, zagrebački novinar Mislav Togonal, s prvim je setom pitanja krenuo prema – prometu. A prvi govornik – gradonačelnik Krka Vasilić. I teza o otoku koji je s kopnom povezan mostom stoga nije čudno da je jedna od rijetkih sredina u Hrvatskoj koja bilježi prirodni porast stanovništva kao i to da je u mnogim granama gospodarstva kao i po pitanju broja stanovnika hrvatski otočni lider.

– Ono što je problematično i što je na neki način negativna posljedica značajnog razvoja nama susjednih otoka i njihovog gospodarstva su velike prometne gužve koje Krk, zbog činjenice da su Lošinj i Cres u najvećoj mjeri, kao i Rab u manjem iznosu s kopnom povezani preko Krka i trajektne luke Valbiska. Naša cesta 102 je apsolutno preopterećena i jedina je šansa izgradnja autoceste između Krka i mosta Krk, pa i drugog mosta, kako bi se te gužve eliminirale, istaknuo je Vasilić.

Prometna problematika dominirala je i u izlaganju Kristijana Jurjaka, posebno činjenica da je prometnica koja povezuje Cres i Porozinu, jednu od najoptrećenijih trajektnih luka u Hrvatskoj u – katastrofalnom stanju.

– Istina, no moram istaknuti kako bi se i ta činjenica s početkom 2019. godine trebala, makar u jednom manjem dijelu, počet mijenjati. Tu je i problem dovođenja vodovodne vode za sjeverni dio otoka Cresa, a površinom je riječ o području veličine otoka Raba, za što nam je najveći problem mali broj stanovnika na tom području tako da ti projekti ne udovoljavaju određenim kohezijskim programima putem kojih se mogu osigurati sredstva za jednu takvu investiciju, istaknuo je Jurjako.

Najoptimističnije je pak bilo izlaganje Ane Kučić, gradonačelnice Malog Lošinja.

– Prometno gledano, cesta koja nas povezuje s Mergom je obnovljena i udovoljava svim kriterijima modernog prometa, a jednako tako mnogo se investira i u povezivanje s našim najvećim, nastanjenim otocima Velim i Malim Srakanama, Unijama, Suskom i Ilovikom. Pitanje vode rješavamo i putem desalinizacije, a velika se sredstva ulažu u školstvo i kulturu. Često se ovdje postavlja pitanje demografske obnove za koju je dakako baza zapošljavanje. Mi učenicima osnovnih škola osiguravamo najviši mogući standard, a stipendiranjem srednjoškoalca i studenata želimo osigurati i nama prijeko potrebna zanimanja, naglasila je Kučić.

Rab je pak u središte zanimanja drugog dijela prvog panela stavio – zdravstveni turizam. O radu u Psihijatrijskoj bolnici Rab ovisno je desetak posto stanovništva tog otoka, a intencija je da se ona sve više počinje pojavljivati i u ulozi – zdravstvenog turizma. Grgurić se s takvim razmišljanjem u cjelosti složio, a produženje turističke sezone se jako lijepo može ostvariti upravo putem jačanja zdravstvenog turizma. Istina, ta je razmišljanja nadopunio Jurjako s maksimom kako je najprije potrebo osigurati optimalni zdravstveni standard za domaće stanovništvo pa tek onda krenuti u – zdravstveni turizam.

Kućić i Jurjako su istaknuli i jako dobru međuotočnu suradnju kao i početak izrade zajedničkog masterplana razvoja turizma na ta dva otoka.

Grgurić je pak povezanost otoka s kopnom proširio i na pitanje međusobne otočne povezanosti.

– Da bi gradonačelnica Malog Lošinja stigla u posjet Rabu treba joj onoliko vremena koliko je potrebno da bi se iz Raba stiglo u – München. Ne postoji ni jedan razlog da tako bude i dalje jer naša međusobna udaljenost nije velika, za razliku od mogućnosti suradnje, naglasio je Grgurić.

Ono što je karakteriziralo prvi panel bile su i velike pohvale ovogodišnjem radu Jadrolinije, njihovoj spremnosti da bez ikakvih posebnih intervencija uvode u situacijama velikih gužvi i vanredne trajekte, kao i na kvaliteti trajekata koje posjeduju. Osim panelistima, tim se pohvalama pridružila i dožupanica Marina Medarić, i sama otočanka, stanovnica Cresa.

Unekoliko drugačije bilo je izlaganje gradonačelnika Hvara, kad je turizam u pitanju jednog od najrazvijenijih otoka u Hrvatskoj.

– Često kažu kako je na Hvaru skupo. Je, ali Hvar je St. Moritz hrvatskog turizma pa je nekako logično da je tako. Drugo je pitanje život stanovnika i činjenica da im se više isplati otputovati u Split po spizu nego ju kupovati u Hvaru. Da, otoci su 30 posto skuplji i to nije lako podnositi jer naš standard sigurno nije toliko viši od prosjeka Hrvatske stoga su svi pozitivni državni, zakonski procesi koji potiču razvoj otoka poželjni, istaknuo je Novak koji je primjetio i to da su veze kvarnerskih otoka brze, da vožnje trajektom traju svega po dvadesetak minuta, dok se do Hvara mora ploviti dva sata što ga stavlja u dodatno nepovoljni položaj.

Prvi je panel završio zaključkom kako je razvoj otoka i njihovo participiranje u hrvatskom turizmu u pozitivnom trendu, no jednako tako otoci su i golemi neiskorišteni prostor za razvoj mnogih grana gospodarstva, ne samo danas apsolutno dominantnog turizma.

Izvor: http://www.novilist.hr

Autor: Edi Prodan

11.08.2018

Naručitelju isporučena impresivna samopodizna platforma “Apollo”

Ukoliko Uljanik prođe kroz program restrukturiranja na način na koji je to planirano, postoji velika mogućnost da će naše dvije kompanije nastaviti suradnju, odnosno da ćemo i u budućnosti graditi svoje brodove u Puli, kazao je projektni menadžer Jerome Vanden Branden

Nakon dugo vremena jedna dobra vijest i iz brodogradilišta Uljanik: jedan od tri vrijedna prototipna broda koji su već neko vrijeme poredani na opremnoj obali jučer je konačno predan novom vlasniku. Kako je bilo i najavljivano, nakon posljednjih kontrola i testiranja, impresivna samopodizna platforma “Apollo” jučer je isporučena naručitelju luksemburškoj tvrtki GeoSea koja je dio velike belgijske brodarske kompanije Deme. Platforma će ploviti pod zastavom Luxembourga i bit će jedna od ključnih referenci Uljanika za izgradnju složenih, visokosofisticiranih brodova.

Primopredajne dokumente jučer su potpisali projektni menadžer Jerome Vanden Branden u ime naručitelja, te direktor Odjela prodaje Bojan Blagonić u ime Brodogradilišta Uljanik.

– Ugovorili smo ovaj brod s Uljanikom prije četiri godine, nakon što se njihova ponuda pokazala najboljom na međunarodnom tenderu koji smo proveli. Zadovoljni smo rezultatom suradnje, a posebno smo ponosni visinom izgrađenih nogu, jer to je prvi brod u našoj floti s takvim karakteristikama. Brod, kao što vidite, izgleda sjajno. Jack-up platforma namijenjena je radovima u Sjevernome moru, a koristit će se prilikom instaliranja vjetroelektrana, podizanja teških tereta, radova na istraživanju i eksploataciji podmorja. Planirano uvođenje u posao je 1. rujna u moru na sjeveru Škotske, izjavio je jučer Jerome Vanden Branden.

Riječ je o prvoj samopodiznoj platformi na vlastiti pogon izgrađenoj u Uljaniku i prvom takvom visokosofisticiranom brodu izgrađenom u Hrvatskoj. Platforma “Apollo” opremljena je četirima 106,8 m dugim rešetkastim nogama koje joj omogućuju rad u dubinama do 70 metara. Projektiranje, konstruiranje i tehnološka izvedba nogu platforme bili su među ključnim elementima na osnovu kojih je Uljanik odabran za gradnju ovog broda.

S obzirom na tražene karakteristike i funkcionalnost, izrada nogu platforme predstavljala je tehnološki izazov za Uljanik koji je osnovao poseban tim za izgradnju ovog izuzetno zahtjevnog dijela broda. Radi se o plovilu u čijoj je izradi u značajnoj mjeri sudjelovalo domaće znanje. Dio dokumentacije bio je uvjetovan od strane naručitelja, ali je cijela izrada i montaža komponenti rezultat znanja i rada pulskih brodograditelja. Platforma nosivosti 5,2 tisuća tona, dužine 89,32 m, širine 42 m, visine 8 m može postići brzinu od 11,92 čvora. Ima standardni smještaj za 90 osoba, a namijenjena je različitim dalekoobalnim radovima u svim morima, a može se koristiti i kao smještajna platforma.

Izvor: pomorac.net,

Milan Pavlović

11.08.2018

Znanstvenici u moru pronašli larve rebraša, uskoro će se razmnožiti u velikom broju

Znanstvenici s istraživačkog broda »Burin« instituta Ruđer Bošković – Centra za istraživanje mora jednu milju od Rovinja (u pravcu Banjola) naišli su na jedinke invazivnih rebraša. Riječ je o morskim organizmima koji nisu opasni po ljude, ali kada se pojave u velikom broju stvaraju neugodu kod kupača, a opasni su po sitni riblji fond jer im oduzimaju hranu, piše Novi list.

Problem su donijeli proteklih sezona, kada ih je bilo u velikom broju, a ove godine smatralo se da ih neće biti. Sve do sada.

Po riječima dr. Paola Paliage, ovo što su oni našli doslovno je nekoliko jedinki koje će se, kako procjenjuje, u roku od dva do tri tjedna razmnožiti i dostići prošlogodišnju razinu od stotinjak jedinki po kubičnom metru.

– U akvatoriju Rovinja tijekom redovnog monitoringa naišli smo na nekoliko jedinki rebraša Mnemiopsis Leidyi. S obzirom da su bile u različitim fazama rasta, od larvi do odraslih jedinki, za pretpostaviti je da će se njihov broj povećati i dostići već viđene količine, kaže dr. Paliaga, dodajući kako će, u odnosu na prošlu godinu, njihovo prisustvo po kupače, odnosno riblji fond, biti »manje bolno«.

– Ono što je pozitivno je da su se rebraši pojavili sa značajnim zakašnjenjem u odnosu na prošlu godinu, što je dobro za kupače, ali i riblji fond, naročito za rast inćuna. Vrhunac njihove pojave očekujemo tijekom jeseni, da bi u studenom započelo njihovo opadanje, prognozira rovinjski znanstvenik.

Znanstvenik Paliaga ponovno je istaknuo da su rebraši bezopasni i da ih ne treba gnječiti ni ubijati.

– Nema potrebe za nikakvom panikom, jer osim neugode, rebraši su za kupače sasvim bezopasni. Ne treba ih ni ubijati, ni razbijati i biti okrutan prema živom biću, poručio je oceanograf Paolo Paliaga, od kojeg također doznajemo kako su rebraši, koji nisu viđeni od prve polovine travnja i za koje se mislilo da su nestali, pristigli iz laguna sjeverne Italije u kojima su preživjeli i razmnožili se i iz kojih sada kreću u invaziju sjevernog Jadrana.

Izvor: pomorac.net,

Nina Orlović Radić