Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum je od 1. siječnja 2023. godine postala punopravni član Udruženja brodovlasnika Europske zajednice (ECSA).
Predsjednik ECSA-e, g. Philippos Philis te predsjednik Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum, g. Igor Budisavljević izjavili su obostrano zadovoljstvo zbog pridruživanja hrvatskih brodara u Udruženje brodovlasnika Europske zajednice nadajući se plodonosnoj suradnji.
Više možete pročitati na službenim stranicama Udruženja brodovlasnika Europske zajednice:
Prema održivom pomorskom prometu: istraživanje i inovacije u svrhu optimizacije ruta u Puglia i Hrvatskoj
Je li moguće unaprijediti i poboljšati pomorski promet te istovremeno pridonijeti smanjenju emisija u području mobilnosti? Put prema održivom trajektnom prijevozu sada može imati koristi od nove i učinkovite web usluge za određivanje povoljne rute broda. To je moguće zahvaljujući projektu GUTTA - savinG fUel and emissions from mariTime Transport in the Adriatic region, kojeg financira Interreg program Italija-Hrvatska, a koordinira Zaklada CMCC. Glavni rezultati projekta predstavljeni su tijekom radionice otvorene za javnost.
LECCE, 4. svibnja 2022. – Rezultati projekta GUTTA - savinG fUel and emissions from mariTime Transport in the Adriatic region, koji je financiran od strane Interreg V-A programa Italija-Hrvatska, predstavljeni su na javnoj radionici „Journey of a droplet to the ocean of decarbonisation “ . Projekt GUTTA ima za cilj smanjenje ugljičnog otiska na trajektnim linijama između Italije i Hrvatske pomoću automatiziranog alata za optimizaciju ruta, poboljšati prekograničnu povezanost i procijeniti uloga COVID-19 u trajektnom prijevozu. Tijekom radionice, prikazana je web aplikacija za podršku u odlučivanju GUTTA-VISIR osmišljena tako da izračunava trajektne rute s najmanje CO2 u Jadranskom moru.
Na događaju je sudjelovalo nekoliko stručnjaka iz različitih europskih zemalja kako bi predstavili umijeće dekarbonizacije mora i okoliša s više stajališta: regulatornih institucija, istraživanja i akademske zajednice, industrije i ekološke nevladine organizacije. Poseban fokus stavljen je na utjecaj COVID-19 na pomorski sektor te kako je mogao utjecati na njegov put prema njegovoj dekarbonizaciji. Radionica je kroz prezentaciju nekoliko znanstvenih studija i istraživanja pružila uvid u to kako su mjere za suzbijanje pandemije COVID-19 utjecale na pomorski promet. Također, na radionici su predstavljeni rezultati studije koja istražuje moguću ulogu trajekata u pokretanju drugog vala COVID-19 u Hrvatskoj, pokazujući da to nije bio slučaj.
O projektu
GUTTA je projekt prekogranične suradnje, koji uključuje u svoj konzorcij sudionike iz akademske zajednice, industrije i javnog sektora iz Italije i Hrvatske. Projekt ima za cilj unaprijediti i poboljšati pomorski promet te istovremeno pridonijeti smanjenju emisija iz ovog sektora. Također, projekt GUTTA ima za cilj smanjenje ugljičnog otiska na trajektnim rutama između Italije i Hrvatske, pomoću alata za optimizaciju ruta, kako bi se poboljšala prekogranična povezanost i procijenila uloga COVID-19 u trajektnom prijevozu.
GUTTA-VISIR je alat za podršku pri odlučivanju osmišljen tako da izračunava trajektne rute s najmanje CO2, ovisno o prognoziranim meteo-oceanografskim uvjetima u Jadranskom moru. Predstavlja ključni ishod projekta GUTTA i utjelovljuje njegove ciljeve da optimizaciju rute broda učini lako dostupnom uslugom. Alat se temelji na tri glavne komponente: ekološkim prognozama valova i površinskih struja koje pruža Copernicus Marine Service; modela određivanja rute broda VISIR; i web-aplikacije za pregledavanje i istraživanje njegovih rezultata, grafikona i brojčanih podataka.
Operativna pokretanja VISIR-a izvode se u CMCC Supercomputing Centru u Lecceu, Italija. Svakodnevno web usluga GUTTA-VISIR čini dostupnim više od sedam tisuća svježih ruta u Jadranskom i Jonskom moru, koje su besplatno dostupne i koje se mogu preuzeti s weba.
Inicijalni podaci o stanju mora i emisija CO2 trajekta procijenjeni su prema podacima prikupljenim sa simulatora broda instaliranog na Sveučilištu u Zadru (Hrvatska), partneru projekta GUTTA. Uštede CO2 i indikator intenziteta ugljika (CII) dobiveni putem VISIR-a izračunavaju se za rute između različitih luka, vrijeme polaska i opterećenje brodskog motora.
Sučelje prilagođeno korisniku omogućuje korisnicima pregledavanje ruta s najmanje CO2 i može pomoći u procesu donošenja odluka, prije i tijekom plovidbe. To je jedan od glavnih ciljeva projekta koji doprinosi dekarbonizaciji pomorskog sektora.
Uz koordinaciju Zaklade CMCC, Euro-mediteranskog centra za klimatske promjene (CMCC), GUTTA među svojim partnerima uključuje Mare Nostrum – Hrvatsku udrugu brodara, Sveučilište u Zadru, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH te Lučku upravu južnog Jadrana.
Za više informacija posjetite službene web stranice projekta GUTTA na CMCC website te na Interreg Italy-Croatia website.
Key-Data - projekt GUTTA u brojkama
Glavni ishodi projekta GUTTA
1. Operativni sustav GUTTA-VISIR za izračunavanje trajektnih ruta s najmanje CO2 u Jadranskom i Sjevernom Jonskom moru na temelju meteo-oceanografske prognoze usluge Copernicus Marine
● Pogledajte završni video projekta i istražite sve funkcionalnosti GUTTA-VISIR-a: https://youtu.be/JyEhrcsK19A
● WebApp GUTTA-VISIR: https://www.gutta-visir.eu/
● Članak:
Towards Least-CO2 Ferry Routes in the Adriatic Sea
Mannarini G., Carelli L., Orović J., Martinkus C.P., Coppini G.
2021, Journal of Marine Science and Engineering, 9 (2), DOI: 10.3390/jmse9020115
2. Procjena utjecaja COVID-19 na trajektni promet u cijeloj Europi.
Korišteni su podaci iz usluge THETIS EMSA-e, Europske agencije za pomorsku sigurnost.
How COVID-19 Affected GHG Emissions of Ferries in Europe
Mannarini G., Salinas M.L., Carelli L., Fassò A.
2022, Održivost, 14(9), 5287, DOI: 10.3390/su14095287
Radionica
Pomorski promet predstavlja okosnicu globalnog lanca opskrbe i ima značajan utjecaj na okoliš i na klimu te je odgovoran za oko 3% globalnih emisija stakleničkih plinova. Također, značajno pridonosi klimatskim promjenama i njihovim štetnim posljedicama za funkcioniranje ekosustava, ljudske dobrobiti i stabilnosti društava.
Posljednjih nekoliko godina sektor je krenuo putem smanjenja ugljičnog otiska, potaknut preliminarnim regulatornim koracima i inicijativama iz gospodarskog sektora.
Međutim, izazovi za održivu energetsku tranziciju u pomorskom sektoru i dalje su visoki (tehnološka spremnost, stabilna dostupnost goriva bez ugljika, lučka infrastruktura i logistika), a poslovni modeli i dalje moraju puno napredovati u vrijeme rastuće potražnje na tržištu, nedostatka robe, geopolitičkih rizika te globalne zabrinutosti za nove pandemijske valove i zdravstvene krize.
Radionica se bavila nekim važnim temama vezanim za pomorstvo i relevantnim za gospodarstvo i politiku kao što su najnoviji europski zakonodavni prijedlozi o energiji i emisijama (npr. fitfor55) ili tehnološke inovacije i strategije za prelazak na alternativna goriva bez ugljika, naglašavajući izazove koje treba riješiti, prilike i perspektive. Pandemija COVID-19 kao makroekonomski šok, njezin utjecaj na globalni opskrbni lanac i lekcije naučene iz analize onoga što se dogodilo, bila je još jedna od ključnih tema koja je obrađena tijekom radionice.
Radionicu podržava IOC-UNESCO u okviru UN Decade of Ocean Science for Sustainable Development (2021-2030) i Europska komisija kao događaj inicijative “Europski dan pomorstva u mojoj zemlji” (#EMDin My Country).
„U našoj Hrvatskoj, zemlji s tisuću otoka, bogatom pomorskom tradicijom i baštinom, sve članove udruge Mare Nostrum povezuje strast za morem i pomorstvom. To nije samo naš posao, nego životni poziv. Još uvijek nema cjepiva protiv virusa pomorstva. Kad vas jednom zarazi povratka više nema!“, riječi su Igora Budisavljevića, predsjednika skupštine Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum koja je 2. lipnja, u konferencijskom centru City Plaza svečano proslavila 30 godina rada. Svečanoj proslavi prisustvovali su brojni predstavnici brodarskih društava koji se već tri desetljeća zalažu za promicanje kvalitetnog brodarstva te kreiranje povoljnih uvjeta poslovanja brodara.
Igor Budisavljević, ispred Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum, istaknuo je i kako je pomorski biznis po prirodi vrlo tradicionalan posao, no usprkos tome i dalje je nezamjenjiv u poslovnom svijetu. Dokaz tome upravo su ratni sukobi kojima svjedočimo na istoku Europe.
„Otprilike 90% svjetske trgovine odvija se brodovima – to je još uvijek najekonomičniji, ali i najsigurniji te ekološki najprihvatljiviji način prijevoza kada se uzme u obzir količina tereta“, naglasio je predsjednik skupštine Hrvatske udruge brodara Igor Budisavljević.
Kapetan Mario Babić, bivši državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture koji je vrlo usko surađivao s Udrugom Mare Nostrum kroz dva desetljeća, okupljenima je uputio pismo u kojem je istaknuo uspjehe Udruge. Naročito je, poručio je, ponosan na Pomorski zakonik i njegove odredbe kojima je riješen socijalno-radni i porezni status hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi.
„Time smo napokon sredili njihov takoreći ilegalni status i praktički oslobodili od poreza. U vrijeme konjunkture na svjetskom brodarskom tržištu, novim Pomorskim zakonikom oslobodili smo od poreza na dobit brodare u međunarodnoj plovidbi, što smo kasnije transformirali u porez na tonažu“, poručio je u svom pismu kapetan Mario Babić.
U sklopu svečanog obilježavanja 30. godina rada udruge Mare Nostrum dodijeljena su i priznanja u znak zahvalnosti za dugogodišnju uspješnu suradnju i značajan doprinos. Dobitnici priznanja su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Sindikat pomoraca Hrvatske, emisija Pomorska večer Hrvatskog radija te Hrvatsko društvo za pomorsko pravo.
Inače, Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum osnovana je 1991. godine na inicijativu 14 brodarskih društava. Do 2000. godine djelovali su kao trgovačko društvo koje je potom preoblikovano u udrugu. Danas Mare Nostrum okuplja 12 članica koje čine najznačajnije hrvatske brodare koji upravljaju sa 127 brodova. Riječ je o tvrtkama Alpha Adriatic, Atlantska plovidba, Brodospas, Brodosplit Plovidba, Golar Viking Management, Hrvatski registar brodova, Jadrolinija, Jadroplov, Jadranski pomorski servis, Rapska plovidba, Tankerska plovidba i Thome Croatia. Desetljeća akumuliranog znanja i iskustva svojih članova stavljaju na raspolaganje svim dionicima hrvatske pomorske industrije s ciljem njezinog razvoja, a ponajviše na izbor optimalnog modela razvoja hrvatskog pomorstva i značajniju obnovu flote u budućnosti.
Dana 4. svibnja 2022. godine u Lecceu, Italiji je održana završna konferencija povodom GUTTA projekta pod nazivom: "Putovanje kapljice u ocean dekarbonizacije". Prvi dio Konferencije je bio usredotočen na dekarbonizaciju pomorskog prometa, a drugi dio na utjecaj pandemije COVID-19 na pomorski promet. Također je održan i sastanak upravnog odbora GUTTA projekta na kojem su partneri imali mogućnosti raspravljati o dosadašnjim projektnim aktivnostima i izazovima.