HRVATSKA UDRUGA BRODARA MARE NOSTRUM

Događanja

 

19.02.2018

Rapskoj plovidbi predan novi trajekt 'Četiri zvonika'

U Brodogradilištu Dalmont u Kraljevici održana je svečana primopredaja novog trajekta za Rapsku plovidbu. Na svečanosti primopredaje sudjelovli su predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

 

Trajekt, koji nosi ime 'Četiri zvonika', može primiti 100 osobnih automobila i 600 putnika, a plovit će na liniji Stinica - Mišnjak, za koju je Rapska plovidba dobila desetogodišnju koncesiju. Ulazak trajekta Četiri zvonika u flotu  i prodaja najstarijeg trajekta Rab uvelike će pomladiti flotu rapskog brodara - prosječna starost plovila bit će devet godina.


 




Grabar-Kitarović opstanak brodogradnje - jedan od prioriteta 

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je da je još prije nekoliko godina malo tko vjerovao u budućnost hrvatske brodogradnje, no da smo se uz preustroj, uz pomoć Vlade i vrijedan rad svih radnika uspjeli izdići. Naglasila je da je hrvatska brodogradnja deseta u svijetu i treća u Europi. "Držim to jednim od prioriteta hrvatske ekonomske politike i trajnom obvezom hrvatske Vlade i sviju nas," kazala je. Dodala je da je Vlada dužna i dalje pažljivo pratiti procese restrukturiranja i djelovati kada je potrebno. Predsjednica je navela i podatke po kojima je lani u Hrvatskoj isporučeno 10 brodova, što je ispod kapaciteta, budući da se u najboljim godinama isporučivalo i do 20. 

Butković: Koncesije domaćim brodarima 

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da kraljevičko brodogradilište ide pravim putem, da mu je Vlada produljila koncesiju te da će vlasnik u dvije faze do 2029. uložiti 130 milijuna kuna. Naglasio je da se za održavanje linijskog obalnog prometa na godinu izdvaja 310 milijuna kuna te da je  završen natječaj za koncesioniranje 40 linija. Sve te linije dobili su domaći brodari, iako je natječaj bio međunarodni, rekao je naglasivši da je to uspjeh hrvatskih brodara, pomorskog sustava, kao i hrvatskih brodograditelja. Butković od Uprave Jadrolinije očekuje raspisivanje natječaja i pokretanje izgradnje novih brodova, koji se, kako je rekao, mogu izgraditi u Hrvatskoj.

Izvor: http://vijesti.hrt.hr

 

 

09.02.2018

Sastanak s predstavnicima Svjetske banke

9. veljače 2018. održan je u prostorijama HUB Mare Nostrum sastanak s predstavnicima Svjetske banke, gđom Mihaelom Ristovskom i g. Marciejem Drozdom.

G. Drozd je želio steći uvid u hrvatsko pomorstvo, detektirati način rada i eventualne  probleme s  pomorskim agentima, peljarima, lučkim vlastima a o čemu su ga informirali v. d. ravnatelja, g. Sandro Vidas, g. Mario Devošić, Tankerska Next Generation/Tankerska plovidba i g. Zoran Žiganto, Jadrolinija.

08.02.2018

Ujecaj hrvatskog pomorstva na BDP Republike Hrvatske, Oxford Economics

Studiju su naručili Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum od strane Oxford Economicsa.

Studija prikazuje utjecaj hrvatske brodarske industrije na gospodarstvo Republike Hrvatske, odnosno ekonomski doprinos koji pruža hrvatska pomorska industrija u smislu doprinosa BDP-a i radnih mjesta koje stvara.

Studiju možete preuzeti ovdje:

1. Studija

2. Prezentacija

 

31.01.2018

Optimizam brodara temeljen na oporavku gospodarstva

Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum okuplja 10 članica, a riječ je o najznačajnijim hrvatskim brodarima, koji su posljednjega dana protekle godine upravljali sa 133 broda, ukupno 1,65 milijuna GT i oko 2,66 DWT.

“Nakon višegodišnje krize i povijesnog minimuma u veljači 2016. godine na tržištu suhih i rasutih tereta, trend je trenutačno pozitivan. Među vodećim svjetskim analitičarima vlada optimizam za ovaj segment brodarstva. Posljedica je to buđenja najznačajnijih svjetskih ekonomija, u prvom redu SAD-a, Kine i Europe. Time je došlo i do povećanog obujma prijevoza svih vrsta rasutih roba. Zbog izuzetno niskog broja ugovorenih novogradnji i uz povećane aktivnosti scrappinga, dolazi do povećanja vozarina i vrijednosti brodova”, ističe Mario Pavić, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe i predsjednik udruge Mare Nostrum.

To su, istodobno, prema Pavićevom mišljenju najznačajniji razlozi zašto je količina prevezenih tereta u 2017. godini u segmentu suhih i rasutih tereta porasla za četiri posto u odnosu na prethodnu godinu. Prosječne vozarine u 2017. bile su za preko 50 posto više u odnosu na 2016. godinu, a vrijednosti ovih tipova brodova su oko 40 posto veće u odnosu na sam kraj 2016. godine. “U dogledno vrijeme ne očekuje se višak ponude brodskog prostora na tržištu suhih rasutih tereta, što je uglavnom uzrokovalo depresiju ovog segmenta kroz zadnju dekadu”, pojašnjava Pavić.

Prijevoz naftnih derivata

Na tržištu brodova za prijevoz naftnih derivata vozarine su bile niže nego u prethodnoj godini. Ipak, godina je bila uglavnom pozitivna i stabilna bez većih oscilacija. Kraj 2017. godine donio je rast vozarina na razinu prethodne godine. I u ovom segmentu očekuje se manji broj isporuka brodova u 2018. godini u odnosu na 2017. Vozarine kod brodova za prijevoz sirove nafte imale su značajniju korekciju kroz 2017. godinu, no ukupna količina prijevoza tekućih tereta ipak je rasla za tri posto. “Glavni razlog negativnog trenda na tankerskom tržištu je povećani broj novoizgrađenih brodova u zadnje dvije godine i usporeniji rast prometa. Iako su vozarine na spot tržištu kod tankera niže od onih iz 2016. godine, zadržane su relativno stabilne vozarine kod brodova za prijevoz naftnih derivata koje se ostvaruju u dugoročnijim ugovorima kao i vrijednosti te vrste brodova, što ukazuje na to da bi ’topljenje’ knjige narudžbi novih brodova, s pojačanom aktivnošću rezanja brodova, moglo omogućiti porast vozarina u narednim godinama”, ističe Pavić.

Na tržišne okolnosti u budućnosti osim ponude i potražnje brodova utjecat će i nove konvencije. Od 1. siječnja 2020. godine stupa na snagu odluka IMO MEPC-a prema kojoj će brodovi morati koristiti gorivo s udjelom sumpora od najviše 0,50 posto m/m, a što se može zadovoljiti ugradnjom sustava za čišćenje ispušnih plinova - scrubberom ili potrošnjom skupljeg goriva. “Pred brodarima je u tom pogledu velik izazov kako udovoljiti novim zahtjevima i financirati investiciju, s obzirom na to da se u slučaju ugradnje scrubbera radi o ulaganjima koja se mjere u milijunima dolara. Isto tako brodari trebaju udovoljiti konvenciji o balastnim vodama kroz ugradnju uređaja za tretman balastnih voda”, dodaje Pavić. Prema njegovim riječima, nakon mnogo vremena, točnije zadnjih mjeseci prošle godine počelo se buditi off shore tržište zbog povećanja cijena nafte, što za posljedicu ima izlazak brodova iz raspreme i moguće ponovno buđenje ovog segmenta. Ipak, na domaćem tržištu tegljača stanje je već čitavo desetljeće, uglavnom, nepromijenjeno, a do poboljšanja u tom sektoru može doći ako dođe do povećanja obujma poslovanja u Luci Ploče.

Povećanje prosječnih vozarina

U dubrovačkoj Atlanskoj plovidbi, uzimajući u obzir uobičajene cikličke uspone i padove, očekuju povećanje prosječnih vozarina za oko 20 posto u odnosu na 2017. godinu.

“Tržište rasutih tereta završilo je 2017. godinu s najvećim visinama vozarina još od 2013. Iako su tijekom druge polovine prosinca i početkom siječnja ove godine vozarine nešto oslabjele, ipak su još uvijek značajno više nego proteklih godina u istom razdoblju. Najveći rast ostvaren je u segmentu brodova tipa Capesize gdje su vozarine, nakon što im je prosjek za prva tri kvartala bio oko 12.000 američkih dolara, narasle na prosječnih 22.000 dolara dnevno u zadnjem kvartalu. Vozarine za brodove tipa Panamax u zadnjem kvartalu 2017. godine iznosile su prosječno 12.000 dolara, što je za oko 3000 dolara dnevno više nego što je bio prosjek za prvih devet mjeseci. Brodovi manje tonaže, Supramaxi i Handysize brodovi, imali su nešto niži porast s obzirom na to da je peak njihovih vozarina dosegnut ranije, već u studenome, od kada su u kontinuiranom laganom padu”, ističe Edo Taslaman, član Uprave za komercijalne poslove Atlanske plovidbe.

Kad je riječ o prognozama, Taslaman napominje da, u skladu s procjenama rasta svjetske ekonomije na svim poljima, u Atlanskoj plovidbi očekuju u 2018. godini daljnji rast potražnje za sirovinama od oko četiri do 4,5 posto. “To će uz povećane potražnje i usporavanje rasta flote značajno pomoći tržištu rasutih tereta u 2018. godini. Nakon isporučenih 39 milijuna tona nosivosti u 2017. godini, očekujemo daljnje usporavanje i isporuke na razini od oko 25 do 27 milijuna tona u 2018. godini, što bi uz odlazak starijih brodova u rezalište na razini iz 2017. godine značilo stvarni prirast flote između jedan i 1,5 posto u 2018. godini”, pojašnjava Taslaman.

Izmjene Pomorskog zakonika

Tijekom 2017. godine dosta aktivnosti udruge Mare Nostrum odnosilo se na rad na izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika. Putem svojih predstavnika sudjelovali su u radu na izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika kroz sljedeće radne skupine Ministarstva mora, prometa i infrastrukture: Radnu skupinu za socijalnu reformu; Radnu skupinu za upisnike brodova i Radnu skupinu za porezne odredbe i brodarstvo.

Dinamika u procesu izmjena i dopuna Pomorskog zakonika je utvrđena na način da bi ga se do srpnja 2018. godine uputilo u standardnu zakonodavnu proceduru. Udruga sudjeluje i u izradi novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Održani su sastanci radnih podskupina u srpnju i listopadu 2017. o koncesijama, uređenju statusa luka županijskog i lokalnog značaja otvorenih za javni promet i uređenju statusa luka posebne namjene, sportskih luka. O lukama posebne namjene, s posebnim osvrtom na sportske luke, održan je sastanak radne podskupine u rujnu 2017. Taj bi se zakon potkraj prosinca, kako je planirano, trebao uputiti u postupak donošenja.

Manjak pojedinih brodskih zanimanja

“Pohvala Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na pokrenutim inicijativama olakšanja poslovanja brodarskom sektoru kroz zakonodavne okvire te intenciji realizacije novog upisnika brodova, što je korak prema novoj digitalnoj budućnosti pomorske slike Republike Hrvatske”, naglašava Pavić.

Manjak pojedinih brodskih zanimanja na tržištu radne snage izaziva brodarima probleme u popunjavanju brodske posade. Trenutačno su u tijeku pregovori sa Sindikatom pomoraca Hrvatske o zaključivanju Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi, koji bi se trebali proširiti i na stranu posadu. Time bi se zadržala konkurentnost hrvatske zastave, što je cilj nadležnog ministarstva koje je zaključilo sporazume vezano uz priznavanje svjedodžbi s Filipinima i Vijetnamom. “Na taj način je pomorcima iz tih zemalja omogućen ukrcaj na brodove hrvatske zastave. Iako su se pregovori sa Sindikatom pomoraca Hrvatske odužili mimo planiranih rokova, vjerujemo da će dijalog na kraju donijeti kvalitetna rješenja za hrvatske brodare. Članovi Udruge ne samo da ukrcavaju potreban broj vježbenika uvjetovan programom Poreza po tonaži broda, već taj broj višestruko premašuju. Kroz godinu se na brodove ukrca više od 700 kadeta”, napominje Mario Pavić. 

Projekti udruge Mare Nostrum teški 808.000 eura

Udruga hrvatskih brodara Mare Nostrum prijavila je četiri projekta na program suradnje Interreg Italy Croatia VA, s time da je u tri projekta uključeno i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Riječ je o projektima čija je ukupna vrijednost 808.000 eura. “U 2018. godini nastavit će se raditi na kreditima i garancijama Europske investicijske banke. Važno je istaknuti da brodari koji ne tiču EU luke nikad nisu dobili bespovratna sredstva ni za koji ekološki standard. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum angažirali su Oxford Economics za izradu studije utjecaja hrvatskog brodarstva na domaću ekonomiju koja će uskoro biti objavljena na stranicama Ministarstva”, ističe Sandro Vidas, ravnatelj Hrvatske udruge brodara, Mare Nostrum.

 

Izvor: Jozo Vrdoljak, www.privredni.hr

30.01.2018

Liniju Brbinj- Zadar održavat će Jadrolinija i to trajektom Brač

Javni prijevoz na državnoj trajektnoj liniji 434 iz Brbinja na Dugom otoku do zadarske Gaženice od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2023. godine obavljat će Jadrolinija i to brodom “Brač” koji je izgrađen u Uljaniku prije četiri godine i kapaciteta je 616 putnika i 145 osobnih vozila. Nakon isteka tog roka, Jadrolinija ima mogućnost produžetka ugovora na još pet godina.

Ovu odluku donijelo je Upravno vijeće Agencije za obalni linijski promet, a Jadrolinija je ponuda bila jedina na ovom natječaju. Vrijednost ugovora je 98 milijuna kuna.

 

Izvor: pomorac.net

Prva Prethodna 11 do 15 od 129 događanja Sljedeća Zadnja

Najave i obavijesti

84. sjednica Skupštine

U Zagrebu je 18. svibnja  2018. održana 84. sjednica Skupštine, na kojoj je, uz članove Skupštine, kao gost prisustvovao g. Branimir Farkaš Belančić, načelnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

21.05.2018

3. Jadranska konferencija pomorskog prava, 24.-26. svibnja 2018

LINER SHIPS FOR TRANSPORT OF PASSENGERS IN THE ADRIATIC – IMPLEMENTATION OF INTERNATIONAL REGULATIONS ON PROTECTION OF MARINE ENVIRONMENT IN CROATIA

16.05.2018

Zaštita od piratstva na brodovima hrvatske državne pripadnosti

Dana 25. travnja 2018. godine sazvan je sastanak Stručnog povjerenstva u prostorijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na kojem su predstavnici Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum, predsjednik Skupštine Udruge, g. Mario Pavić i v.d. ravnatelja, g. Sandro Vidas iznijeli prezentaciju o potrebama brodara za zaštitom od oružane pljačke i otmice u jurisdikciji obalnih država Zapadne Afrike.

26.04.2018

11. sjednica Tehničke komisije

U Splitu je u srijedu, 18. travnja 2018. u  prostorijama Hrvatskog registra brodova održana  11. sjednica Tehničke komisije HUB Mare Nostrum.

19.04.2018
  • HRVATSKA UDRUGA BRODARA
    MARE NOSTRUM
  • Avenija V. Holjevca 20, 10020 Zagreb
  • + 385 (0)1 6525-370
  • + 385 (0)1 6525-371
  • Žiro racun: 2340009- 1100202761
  • IBAN: HR10 2340 0091 1002 0276 1
  • OIB: 32333984326