Novosti 2018.

86. sjednice Skupštine Udruge i potpisivanje NKU-a

12.12.2018

86. sjednice Skupštine Udruge

Dana 10. prosinca 2018. održana je 86. sjednice Skupštine Udruge na kojoj su bili nazočni članovi Skupštine/ zamjene članova Skupštine:

Vicenco Jerković, Atlantska plovidba

Marinko Popović, Hrvatski registar brodova 

Dražen Padovan, Jadranski pomorski servis

David Sopta, Jadrolinija

Branimir Kovačić, Jadroplov

Mario Pavić, Tankerska plovidba

 Istaknute točke dnevnog reda bile su:

• Stanje na brodarskom tržištu i perspektiva za 2019. godinu
• Izvještaj o radu u 2018. godini
• Program rada za 2019. godinu
• Financijski plan za 2019. godinu
• Odluka o verificiranju konačnog teksta Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi (2019. – 2020.)
• Odluka o imenovanju ravnatelja HUB Mare Nostrum

Potpisivanje Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi (2019. – 2020.)

Nakon sjednice Skupštine, na kojoj je verificiran konačni tekst Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi (2019. – 2020.), g. David Sopta, predsjednik Skupštine HUB Mare Nostrum i g. Neven Melvan, glavni tajnik Sindikat pomoraca Hrvatske potpisali su  Nacionalni kolektivni ugovora za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi (2019. – 2020.), koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2019.

Dani hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe u Zadru

05.12.2018

Dani hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe u Zadru

ZADAR – Svečano obilježavanje ovogodišnjih ‘Dana hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe‘, posvećeno hrvatskom pomorstvu i unutarnjoj plovidbi i svim segmentima hrvatskog pomorskog sektora, ove godine održavat će se tijekom predstojeća dva dana u Zadru, u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Nakon simboličnog polaganja vijenca u more za sve nestale pomorce, sutra počinje bogat prigodni program, ispunjen raznovrsnim sadržajima iz domene pomorstva, pomorske kulture, obrazovanja i znanosti te pomorskih običaja i vještina, nastavno svečanosti polaganja vijenaca odvijat će se po predviđenom redoslijedu i na različitim lokacijama:

• ‘Pripetavanja brodskih kuhara‘ u dvorištu Turističkog informativnog centra Zadar (Palača Cedulin), s početkom u 10.00 sati, uz predviđeno trajanje programa do 14.00 sati, gdje će svi građani moći besplatno kušati pripremljene ukusne morske specijalitete;
• u vremenu od 10.30 do 11.00 sati u Pomorskoj školi Zadar (Ante Kuzmanića 1), održat će se predstavljanje ‘Projekta Ministarstva za nabavu opreme‘, u okviru kojega će Pomorska škola Zadar otvoriti svoja vrata te svima zainteresiranim posjetiteljima pokazati novo nabavljenu nastavnu opremu;
• u 11.00 sati, u organizaciji Sveučilišta u Zadru, započet će program pod nazivom ‘Natjecanje studenata pomorskih fakulteta‘ na temu ‘Kako vidim hrvatsko pomorstvo u narednom petogodišnjem razdoblju?‘. Natjecanju studenata nazočit će državna tajnica za more, Maja Markovčić Kostelac, a program će se održavati u prostorijama Zadarskog sveučilišta (Ulica Mihovila Pavlinovića 1), a predviđeno vrijeme trajanja programa je do 12.45 sati dok v.d. ravnatelja Sandro Vidas sudjeluje u žiriju natjecanja.

Vrhunac događanja prvoga dana programa bit će Svečana akademija, u sklopu koje će ministar Oleg Butković, sa suradnicima ispred resornog Ministarstva dodijeliti priznanja zaslužnim pojedincima i organizacijama, koji su dali poseban doprinos razvoju pomorstva i unutarnje plovidbe. Svečanost će biti upriličena u Arsenalu (Trg tri bunara 1), s početkom u 19.30 sati, izvještava Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Održana sjednica Tehničke komisije

29.11.2018

Na sjednici je raspravljano o:

1. Izvješću sa 73. sjednice MEPC-a
2. Program rada za 2019. godinu
3. Global Sulphur Cap 2020.
4. Inicijativa za LIFE program
5. Inicijativa za program istraživanja i razvoja u poduzećima - primjena ukapljenog vodika
6. Projekt GUTTA – predstavljanje projekta, Sveučilište u Zadru i Udruga

Održana 4. sjednica Komisije za pravna pitanja i osiguranje

23.11.2018

Održana 4. sjednica Komisije za pravna pitanja i osiguranje

14. studenog 2018. održana je 4. sjednica Komisije za pravna pitanja i osiguranje na kojoj su razmatrane sljedeće točke dnevnog reda:

1. Izmjene i dopune Pomorskog zakonika
2. Pravilnik o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova
3. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
4. Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu
5. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
6. Program rada za 2019. godinu

Kako se predviđa da prijedlog Izmjena i dopuna Pomorskog zakonika bude na dnevnom redu Vlade 12. prosinca 2018., koja šalje konačni prijedlog na usvajanje Saboru Republike Hrvatske, raspravljano je o preostalim pitanjima vezanim za Pomorski zakonik: porez po tonaži, definiciji putovanja jahte i pitanje raspreme.

O Pravilniku o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova ukazano je na problem nevjerodostojnosti izjava liječnika obiteljske medicine o zdravstvenom stanju pomoraca, što brodarima izaziva velike materijalne i druge probleme radi specifičnosti rada i života na brodu.

Predloženo je da se inicira izmjena Pravilnika o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova te da se oformi radna skupina za izmjenu  Pravilnika. Također je napomenuto da se psihološko testiranje pomoraca radi samo pri zapošljavanju, što nije dostatno, a također je potrebno inicirati i promjenu testova pri Komori psihologa

Vezano uz prijedlog  Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz rujna 2018., istaknuto je da je  prijedlog Zakona preliberalan na uštrb kvalitete tržišta i poslovanja naših brodara te da bi se kroz predmetni Zakon trebalo riješiti pitanje priveza i odveza jer je najavljeno za 2019. plaćanje usluge priveza i odveza lučkim kapetanijama pri svakom ticanju u obalno linijskom pomorskom prometu.

Prijedlog će se dopuniti s prijedlogom dodatka članka vezanim uz buku u lukama i izmjenama i dopunama čl. 149. ZPDML koji definira usluge priveza i odveza. Kompletiran nacrt prijedloga i izmjena ZPDML usuglasiti će se sa članicama te dostaviti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Vezano za Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu ove godine se predviđa ukidanje Agencija za obalni linijski pomorski promet, a ostale izmjene su predviđene u 2019. godini. Rasprava i potencijalne izmjene i dopune Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu i Pravilnika o uvjetima za obavljanje pomorske kabotaže u Republici Hrvatskoj, biti će uvrštene u Program rada za 2019. godinu Komisije za pravna pitanja i osiguranje.

SVEČANO OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA RJEŠAVANJA SUKOBA I DODJELA MEDIJACIJSKIH NAGRADA

22.10.2018

Hrvatska udruga za mirenje je tijekom 6. Tjedna mirenja tradicionalno 18. listopada 2018. obilježila Svjetski dan rješavanja konflikata ili sukoba – „World Conflict Resolution Day“ u hotelu Panorama Zagreb.

Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum zaprimila je ''Medijacijsku nagradu za udrugu poslodavaca 2018.''

Tema panela bila je „Medijacija – pogled u budućnost“. Moderator je bio Srđan Šimac, dok su panelisti bili:

Dalibor Čajkovski, odvjetnik u Rijeci i izmiritelj,

Darija Knez Grbčić, sutkinja i voditeljica Službe za mirenje Općinskog suda u Rijeci,

Petar Petrić, odvjetnik u Zagrebu i izmiritelj, predsjednik Nadzornog odbora HUM-a,

Anda Kostijal, dipl. iur., viša stručna savjetnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta RH,

Dalibor Ružić, dipl. iur. predsjednik Povjerenstva za alternativne načine rješavanja sporova u Ministarstvu pravosuđa RH,

Branka Sremac, direktorica Sektora pravnih poslova i upravljanja ljudskim resursima – Croatia Airlines d.d.

Održana sjednica Skupštine

19.10.2018

19. listopada 2018. godine u prostorijama Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, održana je 85. sjednica Skupštine Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum, na kojoj je uz članove prisustvovao g. Branimir Belančić Farkaš, načelnik sektora pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Na sjednici se raspravljalo o stanju na brodarskom tržištu, internim aktivnostima Udruge te pripremi za novo financijsko razdoblje u 2019. godini.

Predstavljen je projekt GUTTA  na kojem Udruga sudjeluje u 2019. godini na programu suradnje Italija Hrvatska VA.

sjednica Financijske komisije

15.10.2018

Na 50. sjednici Financijske komisije održane u prostorijama Jadroplova 11. listopada 2019. godine, prisustvovali su članovi  Atlantska plovidbe, g. Vicenco Jerković, Brodospasa, gđa Nela Livačić, Jadranskog pomorskog servisa, g. Branimir Vujičić , Jadrolinije, g. Ivan Šmid, Jadroplova, gđa Sanja Bužančić i g. Dalibor Filipović, Tankerske plovidbe, g. Nikola Koščica te g. Vidas, HUB Mare Nostrum.

Intenzivno se raspraljalo o pripremama brodara obzirom na uvjet smanjenja emisija sumporovih oksida iz brodskih sustava, tzv. IMO Global Sulphur Cap 2020 te prednostima i nedostacima uređaja za filtraciju SOX emisija, tzv. scrubber.

Uz izvješće o stanju na međunarodnom tržištu, brodari su ukazali na mogućnost rasta vozarina uz napomenu da se tržište sporo ali stabilno oporavlja uz sve kraće cikluse pada i rasta, dok se u nacionalnoj plovidbi bilježio veći broj prevezenih putnika u odnosu na 2017. godinu.

Nastavno na novoodobren projekt GUTTA ukupne vrijednosti 1.2 milijuna eura na suradnji Interreg Italija-Hrvatska VA, g. Vidas je članove izvijestio o aktivnostima projekta koji bi trebao započeti 1. siječnja 2019. godine a na kojima Udruga sudjeluje zajedno s hrvatskim i talijanskim partnerima.

Članovi su upoznati s mogućnosti prijave  na Operativnim programom konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., uz što smo raspravljali o hrvatskom brodarstvu kao dodanoj EU vrijednosti.

Tankerska plovidba prodala brod NIN

27.09.2018

27. rujna 2018. godine Tankerska plovidba prodala je brod Nin.

Novom vlasniku želimo mirno more!

sjednica Kadrovske komisije

20.09.2018

Raspravi će uz brodare prisustvovati predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukure, Ministarstva zdravstva te predstavnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prilikom koje ćemo obraditi teme vezane uz zdravstvene preglede pomoraca te nazdor Ustanova.

Raspraviti će se i o novom Nacionalnom kolektivnom ugovoru za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi te o mogućnostima pregovaračke skupine za  izradu prijedloga teksta Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama

14.09.2018

13. rujna 2018. održan je sastanak u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na kojem su članovi Stručnog povjerenstva radili na izradi teksta Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Uz v.d. ravnatelja, na sastanku su sudjelovali i gđa Ajka Ševerdija, predstavnik Rapske plovidbe i g. Petar Kragić, predstavnik Tankerske plovidbe.

Slijedeći radni sastanci najavljeni su za utorak i srijedu, 18. i 19. rujna 2018. godine na kojem se očekuje finaliziranje teksta Nacrta.

Međunarodna interdisciplinarna radionica pomorske robotike i njenih primjena Breaking the Surface - BtS 2018

13.09.2018

Konferencija Novog lista o otocima: Da, otoci su do 30 posto skuplji i na njima nije lako živjeti

12.09.2018

OPATIJA – Točno u 10 sati u opatijskom hotelu Mileniji u organizaciji Novog lista započela je Konferencija »Razvoj otoka« koju je otvorio Anto Ravlić, glavni urednik Novog lista.

Skup je to koji je na jednom mjestu okupio impresivnu listu sudionika čiji je pak cilj približiti javnosti kako odredbe novog Zakona o otocima, tako i sve one inicijative kojima je zadatak pomoći daljnjem razvoju mnogobrojnih hrvatskih otoka. Kad je o Zakonu o otocima riječ, dokument je to što je u lipnju upućen na javni raspravu, a mijenja skoro dvadeset godina stari zakon. Nakon iscrpnih javnih rasprava uskoro bi mogao krenuti u saborsko usvajanje.

Konferencija je podijeljena na dva panela. U prvom, koji je upravo startao sudionici su gradonačelnici kvarnerskih otoka – Malog Lošinja Ana Kučić, Krka Dario Vasilić, Cresa Kristijan Jurjako, Raba Nikola Grgurić te gost iz Dalmacije, gradonačelnik Hvara Rikardo Novak.

S druge strane, na panelu koji će početi nešto iza podneva, nalaze se ljudi koji su unutar institucija sistema najvažniji za oblikovanje politike prema otocima. Prije svih tu su ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac i njezina pomoćnica Tajana Huzak potom ministar turizma Gari Cappelli, državna tajnica za more Maja Mrakovčić Kostelac, predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet Paula Vidović, predsjednik Uprave Jadranke iz Malog Lošinja Sanjin Šolić te Vesna Barlović iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Završna riječ kao i iscrpni dokument koji će nakon Konferencije uslijediti trebali bi javnosti – posebno onoj od 120 tisuća stanovnika nastanjenih na svega 67 od 1244 jadranskih otočića i otoka – pojasniti što se od otoka očekuje u budućnosti. Iako je riječ o golemom bogatstvu, hrvatski su otoci žrtva strahovite višedesetljetne depopulacije tako da danas svega petnaestak otoka ima više od tisuću stanovnika. S druge strane, dio njih se u ekonomskom smislu jako dobro razvio tako da danas, posebno oni na Kvarneru, idu u red najbogatijih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Mnoga dakle otvorena pitanja na koja danas u velikoj mjeri očekujemo – odgovore.

 

Uvodnu temu, statističku analizu turističkog prometa na otocima iznio je Saša Popovac, voditelj Odjela za istraživanje tržišta HTZ-a. Prema tim podacima ove je godine turistički promet zabilježen na 48 otoka, a vrlo je sličan lanjskom kada je na otocima zabilježeno 3,3 milijuna turista i 26 milijuna noćenja. Time je upravo na otocima ostvareno 26 posto svih hrvatskih noćenja. Otoci ostvaruju 18 posto dolazaka, a ono što je posebno zanimljivo – boravak turista je na otocima dva dana duži nego u kopnenim turističkim središtima. Otoci, dodao je Popovac, imaju 474 tisuće kreveta, što je trećina smještajnih kapaciteta Hrvatske. Dominantni smještajni kapaciteti na otocima su u kućnoj radinosti, a lider otočnog turizma na Jadranu je otok – Krk. Na kraju, dodao je Popovac, otoci 68 posto prometa ostvaruju ljeti, u punoj sezoni što je 7 posto više od ostatka Hrvatske.

Skupu se obratio i Gari Cappelli, ministar turizma koji otočnoj problematici prilazi i s nemalom dozom emocija s obzirom da je i osobno, kroz deset generacija – otočan.

– Često mi postavljaju pitanje – isplati li se ulagati u otoke? Silno me ljuti to pitanje jer i sami ovdje izneseni statistički podaci dovoljno govore kako je ulaganje u otoke itekako isplativo. Istina, i sam se divim investitorima u otoke jer ulaganje na njih je u startu 30 posto skuplje. Kad je riječ o Vladi čiji sam član, ona itekako prepoznaje problematiku otoka te čini sve da i novim Zakonom poboljša život na otocima. Velika su ulaganja u infrastrukturu otoka, u rive i rivice čak i u situacijama kad je na pojedinim otocima svega nekoliko stanovnika. No, to je upravo pokazatelj investicijskog zamaha u otoke čime se ubrizgava nadu u bolju budućnost života na otocima jer bolje povezivanje znači i obnovu života. Velik i često istican problem na otocima je i demografska obnova, a njezin najvažniji temelj je – zapošljavanje. Rekao bih kako je upravo zapošljavanje na otocima najvažnija demografska mjera. Nju pak mogu osigurati samo investicije, tako da bi to u jednom sažetom obliku bio moj odgovor na pitanje – isplati li se ulagati u otoke, istaknuo je Cappelli.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac je pak istaknula kako bi novi Zakon o otocima trebao olakšati investiranje i put do EU fondova.

– Po prvi put u svojoj povijesti 26. listopada sjednica Vlade održat će se na jednom otoku, u Hvaru a tema će joj biti razvojna politika na otocima i posebno njihovom turizmu. uostalom našim je ustavom zajamčeno pravo na jednaki razvoj i status života na kopnu i otocima, a ponosni smo i na činjenicu da smo uz Finsku jedina zemlja koja ima Zakon o otocima. Moram istaknuti i to da su ulaganja u periodu od 2004. – 2017. godine bila velika čega je i dobra posljedica da je broj stanovnika na otocima, u razdoblju od 2001. do 2011. godine, porastao sa 125 na 132 tisuće stanovnika, naglasila je Žalac.

Nakon »ministarskog uvoda« uslijedio je prvi panel kojeg su sudionici bili gradonačelnici najrazvijenijih otočnih gradova na Jadranu. Redom – Ana Kučić, Darijo Vasilić, Nikola Grgurić te Kristijan Jurjako s kvarnerskih destinacija Mali Lošinj, Krk, Rab i Cres pojačani s Rikardom Novakom, čelnim čovjekom Hvara. Voditelj Konferencije, zagrebački novinar Mislav Togonal, s prvim je setom pitanja krenuo prema – prometu. A prvi govornik – gradonačelnik Krka Vasilić. I teza o otoku koji je s kopnom povezan mostom stoga nije čudno da je jedna od rijetkih sredina u Hrvatskoj koja bilježi prirodni porast stanovništva kao i to da je u mnogim granama gospodarstva kao i po pitanju broja stanovnika hrvatski otočni lider.

– Ono što je problematično i što je na neki način negativna posljedica značajnog razvoja nama susjednih otoka i njihovog gospodarstva su velike prometne gužve koje Krk, zbog činjenice da su Lošinj i Cres u najvećoj mjeri, kao i Rab u manjem iznosu s kopnom povezani preko Krka i trajektne luke Valbiska. Naša cesta 102 je apsolutno preopterećena i jedina je šansa izgradnja autoceste između Krka i mosta Krk, pa i drugog mosta, kako bi se te gužve eliminirale, istaknuo je Vasilić.

Prometna problematika dominirala je i u izlaganju Kristijana Jurjaka, posebno činjenica da je prometnica koja povezuje Cres i Porozinu, jednu od najoptrećenijih trajektnih luka u Hrvatskoj u – katastrofalnom stanju.

– Istina, no moram istaknuti kako bi se i ta činjenica s početkom 2019. godine trebala, makar u jednom manjem dijelu, počet mijenjati. Tu je i problem dovođenja vodovodne vode za sjeverni dio otoka Cresa, a površinom je riječ o području veličine otoka Raba, za što nam je najveći problem mali broj stanovnika na tom području tako da ti projekti ne udovoljavaju određenim kohezijskim programima putem kojih se mogu osigurati sredstva za jednu takvu investiciju, istaknuo je Jurjako.

Najoptimističnije je pak bilo izlaganje Ane Kučić, gradonačelnice Malog Lošinja.

– Prometno gledano, cesta koja nas povezuje s Mergom je obnovljena i udovoljava svim kriterijima modernog prometa, a jednako tako mnogo se investira i u povezivanje s našim najvećim, nastanjenim otocima Velim i Malim Srakanama, Unijama, Suskom i Ilovikom. Pitanje vode rješavamo i putem desalinizacije, a velika se sredstva ulažu u školstvo i kulturu. Često se ovdje postavlja pitanje demografske obnove za koju je dakako baza zapošljavanje. Mi učenicima osnovnih škola osiguravamo najviši mogući standard, a stipendiranjem srednjoškoalca i studenata želimo osigurati i nama prijeko potrebna zanimanja, naglasila je Kučić.

Rab je pak u središte zanimanja drugog dijela prvog panela stavio – zdravstveni turizam. O radu u Psihijatrijskoj bolnici Rab ovisno je desetak posto stanovništva tog otoka, a intencija je da se ona sve više počinje pojavljivati i u ulozi – zdravstvenog turizma. Grgurić se s takvim razmišljanjem u cjelosti složio, a produženje turističke sezone se jako lijepo može ostvariti upravo putem jačanja zdravstvenog turizma. Istina, ta je razmišljanja nadopunio Jurjako s maksimom kako je najprije potrebo osigurati optimalni zdravstveni standard za domaće stanovništvo pa tek onda krenuti u – zdravstveni turizam.

Kućić i Jurjako su istaknuli i jako dobru međuotočnu suradnju kao i početak izrade zajedničkog masterplana razvoja turizma na ta dva otoka.

Grgurić je pak povezanost otoka s kopnom proširio i na pitanje međusobne otočne povezanosti.

– Da bi gradonačelnica Malog Lošinja stigla u posjet Rabu treba joj onoliko vremena koliko je potrebno da bi se iz Raba stiglo u – München. Ne postoji ni jedan razlog da tako bude i dalje jer naša međusobna udaljenost nije velika, za razliku od mogućnosti suradnje, naglasio je Grgurić.

Ono što je karakteriziralo prvi panel bile su i velike pohvale ovogodišnjem radu Jadrolinije, njihovoj spremnosti da bez ikakvih posebnih intervencija uvode u situacijama velikih gužvi i vanredne trajekte, kao i na kvaliteti trajekata koje posjeduju. Osim panelistima, tim se pohvalama pridružila i dožupanica Marina Medarić, i sama otočanka, stanovnica Cresa.

Unekoliko drugačije bilo je izlaganje gradonačelnika Hvara, kad je turizam u pitanju jednog od najrazvijenijih otoka u Hrvatskoj.

– Često kažu kako je na Hvaru skupo. Je, ali Hvar je St. Moritz hrvatskog turizma pa je nekako logično da je tako. Drugo je pitanje život stanovnika i činjenica da im se više isplati otputovati u Split po spizu nego ju kupovati u Hvaru. Da, otoci su 30 posto skuplji i to nije lako podnositi jer naš standard sigurno nije toliko viši od prosjeka Hrvatske stoga su svi pozitivni državni, zakonski procesi koji potiču razvoj otoka poželjni, istaknuo je Novak koji je primjetio i to da su veze kvarnerskih otoka brze, da vožnje trajektom traju svega po dvadesetak minuta, dok se do Hvara mora ploviti dva sata što ga stavlja u dodatno nepovoljni položaj.

Prvi je panel završio zaključkom kako je razvoj otoka i njihovo participiranje u hrvatskom turizmu u pozitivnom trendu, no jednako tako otoci su i golemi neiskorišteni prostor za razvoj mnogih grana gospodarstva, ne samo danas apsolutno dominantnog turizma.

Izvor: http://www.novilist.hr

Autor: Edi Prodan

Naručitelju isporučena impresivna samopodizna platforma “Apollo”

11.08.2018

Ukoliko Uljanik prođe kroz program restrukturiranja na način na koji je to planirano, postoji velika mogućnost da će naše dvije kompanije nastaviti suradnju, odnosno da ćemo i u budućnosti graditi svoje brodove u Puli, kazao je projektni menadžer Jerome Vanden Branden

Nakon dugo vremena jedna dobra vijest i iz brodogradilišta Uljanik: jedan od tri vrijedna prototipna broda koji su već neko vrijeme poredani na opremnoj obali jučer je konačno predan novom vlasniku. Kako je bilo i najavljivano, nakon posljednjih kontrola i testiranja, impresivna samopodizna platforma “Apollo” jučer je isporučena naručitelju luksemburškoj tvrtki GeoSea koja je dio velike belgijske brodarske kompanije Deme. Platforma će ploviti pod zastavom Luxembourga i bit će jedna od ključnih referenci Uljanika za izgradnju složenih, visokosofisticiranih brodova.

Primopredajne dokumente jučer su potpisali projektni menadžer Jerome Vanden Branden u ime naručitelja, te direktor Odjela prodaje Bojan Blagonić u ime Brodogradilišta Uljanik.

– Ugovorili smo ovaj brod s Uljanikom prije četiri godine, nakon što se njihova ponuda pokazala najboljom na međunarodnom tenderu koji smo proveli. Zadovoljni smo rezultatom suradnje, a posebno smo ponosni visinom izgrađenih nogu, jer to je prvi brod u našoj floti s takvim karakteristikama. Brod, kao što vidite, izgleda sjajno. Jack-up platforma namijenjena je radovima u Sjevernome moru, a koristit će se prilikom instaliranja vjetroelektrana, podizanja teških tereta, radova na istraživanju i eksploataciji podmorja. Planirano uvođenje u posao je 1. rujna u moru na sjeveru Škotske, izjavio je jučer Jerome Vanden Branden.

Riječ je o prvoj samopodiznoj platformi na vlastiti pogon izgrađenoj u Uljaniku i prvom takvom visokosofisticiranom brodu izgrađenom u Hrvatskoj. Platforma “Apollo” opremljena je četirima 106,8 m dugim rešetkastim nogama koje joj omogućuju rad u dubinama do 70 metara. Projektiranje, konstruiranje i tehnološka izvedba nogu platforme bili su među ključnim elementima na osnovu kojih je Uljanik odabran za gradnju ovog broda.

S obzirom na tražene karakteristike i funkcionalnost, izrada nogu platforme predstavljala je tehnološki izazov za Uljanik koji je osnovao poseban tim za izgradnju ovog izuzetno zahtjevnog dijela broda. Radi se o plovilu u čijoj je izradi u značajnoj mjeri sudjelovalo domaće znanje. Dio dokumentacije bio je uvjetovan od strane naručitelja, ali je cijela izrada i montaža komponenti rezultat znanja i rada pulskih brodograditelja. Platforma nosivosti 5,2 tisuća tona, dužine 89,32 m, širine 42 m, visine 8 m može postići brzinu od 11,92 čvora. Ima standardni smještaj za 90 osoba, a namijenjena je različitim dalekoobalnim radovima u svim morima, a može se koristiti i kao smještajna platforma.

Izvor: pomorac.net,

Milan Pavlović

Znanstvenici u moru pronašli larve rebraša, uskoro će se razmnožiti u velikom broju

11.08.2018

Znanstvenici s istraživačkog broda »Burin« instituta Ruđer Bošković – Centra za istraživanje mora jednu milju od Rovinja (u pravcu Banjola) naišli su na jedinke invazivnih rebraša. Riječ je o morskim organizmima koji nisu opasni po ljude, ali kada se pojave u velikom broju stvaraju neugodu kod kupača, a opasni su po sitni riblji fond jer im oduzimaju hranu, piše Novi list.

Problem su donijeli proteklih sezona, kada ih je bilo u velikom broju, a ove godine smatralo se da ih neće biti. Sve do sada.

Po riječima dr. Paola Paliage, ovo što su oni našli doslovno je nekoliko jedinki koje će se, kako procjenjuje, u roku od dva do tri tjedna razmnožiti i dostići prošlogodišnju razinu od stotinjak jedinki po kubičnom metru.

– U akvatoriju Rovinja tijekom redovnog monitoringa naišli smo na nekoliko jedinki rebraša Mnemiopsis Leidyi. S obzirom da su bile u različitim fazama rasta, od larvi do odraslih jedinki, za pretpostaviti je da će se njihov broj povećati i dostići već viđene količine, kaže dr. Paliaga, dodajući kako će, u odnosu na prošlu godinu, njihovo prisustvo po kupače, odnosno riblji fond, biti »manje bolno«.

– Ono što je pozitivno je da su se rebraši pojavili sa značajnim zakašnjenjem u odnosu na prošlu godinu, što je dobro za kupače, ali i riblji fond, naročito za rast inćuna. Vrhunac njihove pojave očekujemo tijekom jeseni, da bi u studenom započelo njihovo opadanje, prognozira rovinjski znanstvenik.

Znanstvenik Paliaga ponovno je istaknuo da su rebraši bezopasni i da ih ne treba gnječiti ni ubijati.

– Nema potrebe za nikakvom panikom, jer osim neugode, rebraši su za kupače sasvim bezopasni. Ne treba ih ni ubijati, ni razbijati i biti okrutan prema živom biću, poručio je oceanograf Paolo Paliaga, od kojeg također doznajemo kako su rebraši, koji nisu viđeni od prve polovine travnja i za koje se mislilo da su nestali, pristigli iz laguna sjeverne Italije u kojima su preživjeli i razmnožili se i iz kojih sada kreću u invaziju sjevernog Jadrana.

Izvor: pomorac.net,

Nina Orlović Radić

Ode pokal Atlantske plovidbe u vitrine splitskog Labuda

08.08.2018

Nakon Mareusa – ime Petite Amie će biti napisano na veliki prijelazni pokal Atlantske plovidbe, pokrovitelja regate. Emil Tomašević za kormilom broda splitskog Labuda pobjednik je tradicionalne Južnodalmatinske regate, njenog 38. izdanja, čiju organizaciju od 1981. godine ‘potpisuju’ dubrovački Orsan i Peliška jedra iz Orebića.

– Samo nam se 1981. godine, i evo ove dogodilo da smo morali pomicat start jer nije bilo vjetra, a jednom se dogodilo da smo pokale dijelili na Mljetu jer je u Dubrovniku i okolici gorjelo, te smo regatu zaključili nakon druge etape – prisjetio se uoči završne feste pod jedrima, dodjele nagrada koja se po tradiciji održava u đardinu hotela Lapad, Marinko Mikulandra, predsjednik Jedriličarskog kluba Orsan.

Tomaševiću je pokal za prvo mjesto po ORC-u, u trajno vlasništvo, te veliki prijelazni pokal uručio u ime Atlantske plovidbe Niko Bratoš. Petite Amie je bio treći nakon prve etape od Orebića do Pomene, ali u preostale dvije etape najbolji. Prvog dana je gledao u leđa prošlogodišnjem pobjedniku, brodu Mareus splitskog Spinuta, te Dubrovniku, koji je bio drugi nakon prve etape. Ali, već nakon druge etape je preuzeo vodstvo, te ga znao sačuvati do cilja u Dubrovniku.

Po OPEN-u slavio je Full Pelt s kormilarom Antom Antunovićem iz Jedriličarskog kluba Split. Prvi nakon prve etape, prvi i u drugoj, a drugi u trećoj posljednjoj. Drugi u prvoj i drugoj etapi bio je Overload, također brod Jedriličarskog kluba Split za čijim je kormilom bio Siniša Kaliterna, a koji je slavio u zadnjoj etapi. Orsanov Dubrovnik s Davorom Duževićem za kormilom treći u prvoj i drugoj etapi, ali deseti u trećoj, te ga je na kraju pretekla Stradivaria Jadrana Gamulina i Balda Miloglava, koja je bila peta u prvoj, te četvrta u drugoj i trećoj etapi, a što joj je na kraju donijelo ukupno treće mjesto po OPEN-u. Nagradu Full Peltu, najbržem brodu, dodijelila je europarlamentarka Dubravka Šuica, inače članica uprave Jedriličarskog kluba Orsan.

Među deset najbržih, po OPEN-u, bila su još dva broda Orsana, i to Anima (Niko Kmetović) na osmom, te Arhimed (Eugen Miljan) na devetom mjestu.

Po skupinama Stradivaria (Orsan) bila je najbolja u skupini 1 u kojoj je pokal za drugo mjesto pripao brodu Crazy (Fabijan Rojić / Helios), u skupini 2 prvi je Overload, drugi Dubrovnik, a treći Mareus. U skupini 3 Full Pelt je bio najbrži, drugi Sabre(Miroslav Jakubčik/Split), a treći Gib (Goran Oreb/Artina). U skupini 4 slavila je Nataly (Žarko Đanović/Orsan), drugi je bio Fugu (Damir Kraljević/Labud), a treći Analea (Igor Šikić/Orsan). U skupini 5 prva je bila Bokeljka (Niko Vuksanović/Opatija), druga Irini (Irina Sulaver/SAD). U skupini 6 prvi Arhimed, drugi Lenoba (Jasenko Kravarović/Orsan), te u skupini 7 prvi Petite Amie, druga Regina 2(Nikola Zečević/Cavtat), a treći Lero (Ivo Kvestić/Orsan).

Pokale su im uručili članovi Upravnog odbora Jedriličarskog kluba Orsan, Pavo Dabrović i Tonći Peović, Zdravko Šabić iz Jedriličarskog kluba Peliška jedra, dopredsjednik Orsana Tonći Kordić, zatim županijski pročelnik Ivo Klaić, zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Orlanda Tokić i predsjednik Orsana Marinko Mikulandra.

Ovogodišnja 38. Južnodalmatinska regata održala se u spomen na gospara Andra Kneževića, legendarnog, ne samo dubrovačkog, već i hrvatskog jedriličara, člana Orsana, koji nas je početkom 2018. godine napustio u 91. godini.

Gospar Andro je 65 godina aktivno jedrio, a od toga proveo je 31 godinu na Orsanovoj legendarnoj jedrilici ‘Bobara’ s kojom je ostvario vrhunske rezultate. Jedrenju je naučio brojne generacije Orsanovaca, a u radu kluba sudjelovao je aktivno sve do posljednjih dana života. Sudbina je htjela da svoje oči zauvijek zaklopi baš u lučici Orsan 28. siječnja ove godine.

Izvor: pomorac.net,

Tonči Vlašić

FIRST HYDROGEN POWER PLANT IN US PORT

18.07.2018

Toyota is building what it calls the world's first Megawatt-scale 100% renewable power and hydrogen plant at the US Port of Long Beach.

The Tri-Gen facility will be the first Toyota facility in North America to use 100% renewable power using bio-waste sourced from California agricultural waste to generate water, electricity and hydrogen.

“For more than twenty years, Toyota has been leading the development of fuel cell technology because we understand the tremendous potential to reduce emissions and improve society,” said Doug Murtha, group vice president- Strategic Planning.

“Tri-Gen is a major step forward for sustainable mobility and a key accomplishment of our 2050 Environmental Challenge to achieve net zero CO2 emissions from our operations.”

Hydrogen power

When it comes online in 2020, Tri-Gen will generate approximately 2.35 megawatts of electricity and 1.2 tonnes of hydrogen per day, enough to power the equivalent of about 2,350 average-sized homes and meet the daily driving needs of nearly 1,500 vehicles.

The power generation facility will be 100% renewable, supplying Toyota Logistics Services’ (TLS) operations at the port.

Tri-Gen is a key step forward in Toyota’s work to develop a hydrogen society. In addition to serving as a key proof-of-concept for 100% renewable, local hydrogen generation at scale, the facility will supply all Toyota fuel cell vehicles moving through the Port, including new deliveries of the Mirai sedan and Toyota’s Heavy-Duty hydrogen fuel cell class 8 truck, known as Project Portal.

Grand plans

To support these refueling operations, Toyota has also built one of the largest hydrogen fueling stations in the world on-site with the help of Air Liquide.

Toyota continues to partner with a broad range of companies to develop new hydrogen stations. That includes a partnership with Shell that represents the first such collaboration between a major automotive and major oil company.

http://www.greenport.com

ECSA welcomes the signature of the EU-Japan Economic Partnership Agreement (EPA)

18.07.2018

The EU and Japan yesterday signed the EU-Japan Economic Partnership Agreement during the 25th EU-Japan summit in Tokyo. The European Shipowners welcome the signing of a highly ambitious trade agreement between two of the world's largest economies. “At a time that unilateralism and protectionism are rising, the EU and Japan are sending a strong message in support of free, fair and rules-based trade”, said ECSA’s Secretary General Martin Dorsman.

The agreement with Japan will remove the vast majority of customs duties that cost EU companies exporting to Japan €1 billion a year and will lead to a substantial increase of the EU exports to Japan. “It also contains obligations to maintain open and non-discriminatory access to international maritime services such as transport and auxiliary services, as well as access to ports and port services,” Dorsman reiterated.

“Shipping needs global trade to exist and global trade cannot exist without an efficient shipping industry. Around 90% of world trade in goods is carried by the international shipping industry and European shipowners control 40% of the world’s merchant fleet and operate shipping services all over the world,” he concluded.

European Shipowners look forward to the quick ratification by the European Parliament and the Japanese Diet and the efficient implementation of this agreement.

Martin Dorsman
Secretary General

Prodaja broda MOLAT

17.07.2018

Tankerska plovidba je prodala brod Molat kojem želimo mirno more.

ECSA - THE LATEST FROM BRUSSELS

ECSA met DG ENVI to discuss ship recycling

16.07.2018

The ECSA secretariat met with ENVI Director Mr. Sadauskas and two of his staff members to discuss the latest state of play of the ship recycling dossier. ECSA presented its paper of estimates on the recycling capacity needed for EU shipowners. Quite an extensive discussion followed whether EU shipowners could and should make use of existing EU yards. Mr. Sadauskas informed the secretariat that they were making calculations together with EMSA based on actual ship recycling figures. We agreed to be in contact on this. ECSA informed the Commission about the different initiatives the industry is taking – drafting a position paper, the drafting of a joint industry letter to Commissioner Vella and the up-coming visit to Alang. The new visit to Alang was warmly welcomed by the Director. He made reference to very critical reports about the real situation in India by the former case handler and was really interested to see what kind of progress has been made. ECSA also brought forward the question of having Turkish yards on the list. The Commission acknowledged the sensitive question but referred to higher levels within the Commission that are dealing with the EU – Turkey relations. They informed the secretariat that the Cyprus delegation, when relevant to the discussion, has brought forward their concerns and firm position about Turkey in all meetings.  

European Parliament’s Transport (TRAN) Committee discusses the Port Reception Facilities Directive

On the 10^th of July the TRAN Committee discussed the draft report of MEP Gesine Meissner (ALDE, DE) concerning the Port Reception Facilities for the Delivery of Waste from Ships. MEP Meissner provided an overview of the main points included in the draft report. She stressed the need to investigate to what extent Sulphur, extracted from air emissions by open loop scrubber systems, would have a negative impact on the receiving surface water. Whilst many MEPs welcomed the draft, they did raise some issues that required further clarification, such as: the 100 % indirect fee system, the exclusion of small ports, the inclusion of more types of waste, the green ships concept, incentives for fishermen to fish for litter and short sea shipping provisions. MEP Deirdre Clune (EPP, IRL) mentioned the proposal from the Commission (COM) to MEPC 73 on the action plan on marine litter, and the fact that in the proposal the COM proposes the 100% indirect system to the international level, while it has not even been agreed yet at the EU level. The COM thanked the rapporteur and stressed that the proposal only looks at ship-generated waste, reflecting MARPOL provisions. In response to the request by some to add more waste streams to the proposal, the COM recalled that this would go beyond MARPOL and that it would be difficult to enforce too. On short-sea shipping, the Commission supported the objective, but the definition refers to all intra-EU traffic, therefore it would exclude too many ships from the scope of this directive. On the points raised regarding not to oblige vessels leaving EU ports to deliver all waste, the COM said that this could be accepted but that there should be strong guarantees that ports outside the EU can handle this waste. MEP Meissner concluded by saying that she was aware that the Greens wanted to include offshore platforms to the scope of the directive, but that it should be analysed further. ECSA had been in touch with a few MEPs before the discussion and was pleased to see its concerns reflected upon in the meeting.

ECSA speaks at a Visa code and Humanitarian Visas hearing in the European Parliament

The European Parliament’s Committee on Civil Liberties, Justice and Home Affairs (LIBE) last week organised a hearing on Community Code on Visas (Visa Code). The hearing was chaired by MEP Juan López Aguilar (S&D, Spain) who is also the rapporteur of the file. He expressed his frustration that this file is taking so long time to get anywhere. The process in the Council has been blocked by discussion on security rather than focusing on people who want visas for legitimate purposes. Tim Springett, the chair of ECSA Social Affairs Committee was invited to comment on behalf of ECSA and European Transport Workers Federation (ETF). He made detailed comments on a number of articles and specifically underlined the necessity to ensure multiple-entry visas for seafarers for joining, leaving and taking shore leaver from ships. He reminded that the single-entry visas make it challenging for seafarers to join and disembark from ships when they are in the Schengen area. He welcomed the fact that the application processing time in the new proposal has been suggested to be reduced, and the validity of such visa proposed to be made longer than is currently the case. Both the Austrian Presidency’s representative and the Commission’s representative mentioned the seafarers’ special situation in their interventions, and a few MEPs also acknowledged the challenges. The Austrian Presidency said they are keen to make sufficient progress with the file so that it can be concluded before the EP elections next year. MEP López Aguilar was obviously pleased with this promise. Please find ECSA, ETF and ITF position paper on the matter here.

IBIA Pointers for Problem Fuels: What Should Ship Owners Do?

18.06.2018

A significant number of ships have experienced serious operational problems – chiefly sticking/seizing fuel pumps and in some cases filter blockages – after lifting bunker fuels from the US Gulf region since late March and during April/May. Most cases have reportedly been caused by intermediate fuel oils (IFOs) bunkered in the Houston area, though there are indications that similar problems have been caused by fuels bunkered in Panama.

At this stage there are differing views as to the root cause of this problem and how to mitigate the various risks. Several fuel testing agencies have reported that the fuels met ISO 8217 specifications during routine testing against the standard. It was only when vessels began encountering problems they began forensic-level investigative fuel analysis. Reports from testing agencies have identified certain commonalities between these fuels indicating they contain chemical contaminants from non-petroleum sources. The most commonly reported findings include phenols and Tall Oil but the reports from testing agencies are not conclusive and their investigations are continuing.

It seems almost certain, however, that the fuels contravene Clause 5 in ISO 8217 and Regulation 18.3 of MARPOL Annex VI which broadly state that fuels shall not contain any material in a concentration that adversely affects the performance of machinery.

Is This New?

Over the past 30 years there have been episodes around the world where ship owners faced a surge in quality issues. Usually, the origin of problem fuels has been limited to a specific geographic area. Unfortunately, the nature of the contamination can often be so obscure that no amount of routine analysis will make the defect apparent until the fuel proves defective in use and the subsequent detailed forensic examination identifies the cause.

In many of these episodes, the source of the contaminant is never adequately identified, but in summary, the root cause was a lack of control of the quality of cutter stock used in the marine pool.

IBIA has published a “Best practice guidance for suppliers for assuring the quality of bunkers delivered to ships” and we believe that by following the recommendation in in Chapter 4, in particular 4.2 – Quality control during production of bunkers and 4.3 – Quality control in the supply chain, would improve control of the blend components used and help to prevent such cases.

What Should We Do?

As an industry association we are obliged to address the concerns of our ship owner members. In this instance, a useful question to address for ship owners would be “What should I do to ensure that this doesn’t happen to me?”

It is difficult to answer this precisely when it hasn’t yet been universally agreed what “this”is; however, here are some pointers:

• If you have recently bunkered in the Houston area or Panama, it is strongly recommended to get a solid overview of the quality of the fuel prior to using it.
• If you do use it without going beyond routine ISO 8217 quality tests, pay close attention to fuel oil system components, in particular fuel pumps and filters.
• Consult technical managers/chief engineers within your own company and/or from other technical service providers, including your bunker supplier(s).

Source: International Bunker Industry Association

NAJAVA NASTAVKA PREGOVORA

07.06.2018

Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum inicirala je nastavak pregovora oko Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima.

Izvor slike: Rab danas

Sastanak radi nastavka pregovora oko Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima će se održati 20. lipnja 2018., s početkom u 11 sati u prostorijama Jadrolinije, Riva 16.

Na sastanak su pozvani Sindikat pomoraca Hrvatske, Nezavisni sindikat pomoraca putničkih brodova Hrvatske, Hrvatski sindikat pomoraca, Strukovni sindikat pomoraca Jadrolinije.

Pregovarački odbor Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum predstavljaju gđa Ajka Ševerdija, g. Goran Frković.

U pregovorima će po prvi puta učestvovati predstavnici novoosnovanog Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije, kojima želimo dobrodošlicu te se nadamo da ćemo zajedničkim snagama osigurati budućnost, poboljšana prava i status hrvatskih pomoraca u nacionalnoj plovidbi.

84. sjednica Skupštine

21.05.2018

U Zagrebu je 18. svibnja  2018. održana 84. sjednica Skupštine, na kojoj je, uz članove Skupštine, kao gost prisustvovao g. Branimir Farkaš Belančić, načelnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

 Istaknute točke dnevnog reda bile su:

o   Stanje na brodarskom tržištu

o   Mogućnost statutarne certifikacije stranim klasifikacijskim društvima

o   Pregovori sa Sindikatom pomoraca Hrvatske

o   Imenovanje članova Radna skupina za unaprijeđenje konkurentnosti u nacionalnoj plovidbi

o   Imenovanje članova Jadrolinije u Odbor za pregovaranje sa sindikatom za pomorce na putničkim brodovima, trajektima i brzim brodovima u linijskom pomorskom prometu

o   Razrješenje predsjednika Udruge, predsjednika i zamjenika predsjednika Skupštine te  imenovanje predsjednika Udruge, predsjednika i zamjenika predsjednika Skupštine

3. Jadranska konferencija pomorskog prava, 24.-26. svibnja 2018

16.05.2018

Preventing pollution from liners and ferries has become a priority for Croatian government and shipping companies involved in the passengers’ transport in the Adriatic.  Paper covers implementation of international legal instruments (like revised Annex VI of MARPOL with reduction of global sulphur limits in fuel oil on board ships by January 2020) and EU law (Regulation 2015/757 on the monitoring, reporting and verification of carbon dioxide emissions from maritime transport). Their application to Croatian passenger fleet, analysis of various aspects of marine and air pollution prevention measures: control of air emissions by types of diesel fuel and possible implementation of scrubber equipment, potential introduction of LNG as fuel in passenger traffic, measures related to ships’ recycling and IHM certification, acceptable use of antifouling coating on passenger ships, cavitation sludge treatment and reception facilities in Croatian ports.

Programe and Registration Form can be obtained here:

CONFERENCE PROGRAMME

REGISTRATION FORM

Zaštita od piratstva na brodovima hrvatske državne pripadnosti

26.04.2018

11. sjednica Tehničke komisije

19.04.2018

U Splitu je u srijedu, 18. travnja 2018. u  prostorijama Hrvatskog registra brodova održana  11. sjednica Tehničke komisije HUB Mare Nostrum.

Na sjednici se raspravljalo o sljedećim temama:

• MEPC IMO - izvješće 72. Sjednice
• Primjena MRV uredbe 2015/757 EU Parlamenta i Vijeća
• Iskustva Jadrolinije pri implementaciji IHM certifikacije na brodovima
• Zeleno brodarstvo:

a)       Krediti Europske investicijske banke

b)      Global Sulphur Cap 2020 - tehnička rješenja

V. d. ravnatelja, g. Sandro Vidas je članove Komisije izvijestio o cloud rješenju Brodomat  te obnovi flote putem Strukturnih fondova.

3. sjednica Komisije za pravna pitanja i osiguranje

12.04.2018

U  srijedu, 11. travnja 2018. s početkom u 11.00 sati u prostorijama Hrvatske udruge brodara Mare Nostrumodržana je

3. sjednica Komisije za pravna pitanja i osiguranje, na kojoj su, uz članove Komisije, sudjelovali i predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, gđa Iva Kustić Komlinović i g. Boško Ercegovac.

Na sjednici se raspravljalo o sljedećim temama:

o   Aktualni problemi antipiratske zaštite hrvatskih brodova u međunarodnoj plovidbi i primjeri drugih zastava (Bahami, Cipar, Malta) kao priprema za sastanak sa Stručnim povjerenstvom za izdavanje Dopusnica domaćim i stranim pravnim osobama koje pružaju usluge ukrcaja osoba za naoružanu pratnju na brodove hrvatske državne pripadnosti, koji će se održati 25. travnja 2018.

o   Izmjene i dopune Pomorskog zakonika

o   Reforma Upisnika brodova

V. d. ravnatelja, g. Sandro Vidas je članove Komisije izvijestio o cloud rješenju Brodomat  te sudjelovanju  Udruge u svibnju 2018. na Adriatic Maritime Law Conference.      

Sretan Uskrs

30.03.2018

U 454 spasilačke akcije tijekom 2017. spašeno 765 osoba i 174 plovila na moru

28.03.2018

Sastanak s predstavnicima Svjetske banke i CIRAZ-a

08.03.2018

U Zagrebu je 7. ožujka 2018. održan sastanak na temu Zelenih rješenja u pomorskom transportu gdje je v.d ravnatelja Sandro Vidas održao prezentaciju o novim obvezama brodara u području zaštite okoliša te mogućnostima za budući razvoj flote.

Prikazani su primjeri LNG putničkih plovila, hibridnih tegljača, barži za prijevoz LNG-a te potreba razvitka lučke infrastrukture s ciljem opskrbe LNG-a interesnim dionicima.

Prezentaciju možete preuzeti ovdje: Green Solutions in Shipping

Održana 83. sjednice Skupštine

02.03.2018

U Zagrebu je 22. veljače 2018. održana 83. sjednica Skupštine, na kojoj je, uz članove Skupštine, kao gost prisustvovao g. Branimir Farkaš Belančić, načelnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Na sjednici je usvojeno Izvješće Nadzornog odbora Udruge o financijsko - materijalnom poslovanju Udruge.

Istaknute točke dnevnog reda bile su:

o   Stanje na svjetskom brodarskom tržištu

o   Mogućnost statutarne certifikacije stranim klasifikacijskim društvima

o   Sigurnost brodova u zapadnoj Africi

Sjednica Nadzornog odbora

19.02.2018

19. veljače 2018. održana je sjednica Nadzornog odbora Udruge

U prostorijama Udruge održana je 19. veljače 16. sjednica Nadzornog odbora,
kojom je predsjedavao g. Vicenco Jerković.
Sjednici su prisustvovali gđa Nela Livačić, članica Nadzornog odbora, g.
Nikola Košćica, član Nadzornog odbora, g. Roman Balta, direktor Biro Balta
d.o.o. i v. d. ravnatelja g. Sandro Vidas.

Rapskoj plovidbi predan novi trajekt 'Četiri zvonika'

19.02.2018

U Brodogradilištu Dalmont u Kraljevici održana je svečana primopredaja novog trajekta za Rapsku plovidbu. Na svečanosti primopredaje sudjelovli su predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

 

 

 

 

 

Trajekt, koji nosi ime 'Četiri zvonika', može primiti 100 osobnih automobila i 600 putnika, a plovit će na liniji Stinica - Mišnjak, za koju je Rapska plovidba dobila desetogodišnju koncesiju. Ulazak trajekta Četiri zvonika u flotu  i prodaja najstarijeg trajekta Rab uvelike će pomladiti flotu rapskog brodara - prosječna starost plovila bit će devet godina.

 

 

Grabar-Kitarović opstanak brodogradnje - jedan od prioriteta 

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je da je još prije nekoliko godina malo tko vjerovao u budućnost hrvatske brodogradnje, no da smo se uz preustroj, uz pomoć Vlade i vrijedan rad svih radnika uspjeli izdići. Naglasila je da je hrvatska brodogradnja deseta u svijetu i treća u Europi. "Držim to jednim od prioriteta hrvatske ekonomske politike i trajnom obvezom hrvatske Vlade i sviju nas," kazala je. Dodala je da je Vlada dužna i dalje pažljivo pratiti procese restrukturiranja i djelovati kada je potrebno. Predsjednica je navela i podatke po kojima je lani u Hrvatskoj isporučeno 10 brodova, što je ispod kapaciteta, budući da se u najboljim godinama isporučivalo i do 20. 

Butković: Koncesije domaćim brodarima 

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da kraljevičko brodogradilište ide pravim putem, da mu je Vlada produljila koncesiju te da će vlasnik u dvije faze do 2029. uložiti 130 milijuna kuna. Naglasio je da se za održavanje linijskog obalnog prometa na godinu izdvaja 310 milijuna kuna te da je  završen natječaj za koncesioniranje 40 linija. Sve te linije dobili su domaći brodari, iako je natječaj bio međunarodni, rekao je naglasivši da je to uspjeh hrvatskih brodara, pomorskog sustava, kao i hrvatskih brodograditelja. Butković od Uprave Jadrolinije očekuje raspisivanje natječaja i pokretanje izgradnje novih brodova, koji se, kako je rekao, mogu izgraditi u Hrvatskoj.

Izvor: http://vijesti.hrt.hr

 

 

 

Sastanak s predstavnicima Svjetske banke

09.02.2018

9. veljače 2018. održan je u prostorijama HUB Mare Nostrum sastanak s predstavnicima Svjetske banke, gđom Mihaelom Ristovskom i g. Marciejem Drozdom.

G. Drozd je želio steći uvid u hrvatsko pomorstvo, detektirati način rada i eventualne  probleme s  pomorskim agentima, peljarima, lučkim vlastima a o čemu su ga informirali v. d. ravnatelja, g. Sandro Vidas, g. Mario Devošić, Tankerska Next Generation/Tankerska plovidba i g. Zoran Žiganto, Jadrolinija.

Ujecaj hrvatskog pomorstva na BDP Republike Hrvatske, Oxford Economics

08.02.2018

Studiju su naručili Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum od strane Oxford Economicsa.

Studija prikazuje utjecaj hrvatske brodarske industrije na gospodarstvo Republike Hrvatske, odnosno ekonomski doprinos koji pruža hrvatska pomorska industrija u smislu doprinosa BDP-a i radnih mjesta koje stvara.

Studiju možete preuzeti ovdje:

1. Studija

2. Prezentacija

Optimizam brodara temeljen na oporavku gospodarstva

31.01.2018

Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum okuplja 10 članica, a riječ je o najznačajnijim hrvatskim brodarima, koji su posljednjega dana protekle godine upravljali sa 133 broda, ukupno 1,65 milijuna GT i oko 2,66 DWT.

“Nakon višegodišnje krize i povijesnog minimuma u veljači 2016. godine na tržištu suhih i rasutih tereta, trend je trenutačno pozitivan. Među vodećim svjetskim analitičarima vlada optimizam za ovaj segment brodarstva. Posljedica je to buđenja najznačajnijih svjetskih ekonomija, u prvom redu SAD-a, Kine i Europe. Time je došlo i do povećanog obujma prijevoza svih vrsta rasutih roba. Zbog izuzetno niskog broja ugovorenih novogradnji i uz povećane aktivnosti scrappinga, dolazi do povećanja vozarina i vrijednosti brodova”, ističe Mario Pavić, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe i predsjednik udruge Mare Nostrum.

To su, istodobno, prema Pavićevom mišljenju najznačajniji razlozi zašto je količina prevezenih tereta u 2017. godini u segmentu suhih i rasutih tereta porasla za četiri posto u odnosu na prethodnu godinu. Prosječne vozarine u 2017. bile su za preko 50 posto više u odnosu na 2016. godinu, a vrijednosti ovih tipova brodova su oko 40 posto veće u odnosu na sam kraj 2016. godine. “U dogledno vrijeme ne očekuje se višak ponude brodskog prostora na tržištu suhih rasutih tereta, što je uglavnom uzrokovalo depresiju ovog segmenta kroz zadnju dekadu”, pojašnjava Pavić.

Prijevoz naftnih derivata

Na tržištu brodova za prijevoz naftnih derivata vozarine su bile niže nego u prethodnoj godini. Ipak, godina je bila uglavnom pozitivna i stabilna bez većih oscilacija. Kraj 2017. godine donio je rast vozarina na razinu prethodne godine. I u ovom segmentu očekuje se manji broj isporuka brodova u 2018. godini u odnosu na 2017. Vozarine kod brodova za prijevoz sirove nafte imale su značajniju korekciju kroz 2017. godinu, no ukupna količina prijevoza tekućih tereta ipak je rasla za tri posto. “Glavni razlog negativnog trenda na tankerskom tržištu je povećani broj novoizgrađenih brodova u zadnje dvije godine i usporeniji rast prometa. Iako su vozarine na spot tržištu kod tankera niže od onih iz 2016. godine, zadržane su relativno stabilne vozarine kod brodova za prijevoz naftnih derivata koje se ostvaruju u dugoročnijim ugovorima kao i vrijednosti te vrste brodova, što ukazuje na to da bi ’topljenje’ knjige narudžbi novih brodova, s pojačanom aktivnošću rezanja brodova, moglo omogućiti porast vozarina u narednim godinama”, ističe Pavić.

Na tržišne okolnosti u budućnosti osim ponude i potražnje brodova utjecat će i nove konvencije. Od 1. siječnja 2020. godine stupa na snagu odluka IMO MEPC-a prema kojoj će brodovi morati koristiti gorivo s udjelom sumpora od najviše 0,50 posto m/m, a što se može zadovoljiti ugradnjom sustava za čišćenje ispušnih plinova - scrubberom ili potrošnjom skupljeg goriva. “Pred brodarima je u tom pogledu velik izazov kako udovoljiti novim zahtjevima i financirati investiciju, s obzirom na to da se u slučaju ugradnje scrubbera radi o ulaganjima koja se mjere u milijunima dolara. Isto tako brodari trebaju udovoljiti konvenciji o balastnim vodama kroz ugradnju uređaja za tretman balastnih voda”, dodaje Pavić. Prema njegovim riječima, nakon mnogo vremena, točnije zadnjih mjeseci prošle godine počelo se buditi off shore tržište zbog povećanja cijena nafte, što za posljedicu ima izlazak brodova iz raspreme i moguće ponovno buđenje ovog segmenta. Ipak, na domaćem tržištu tegljača stanje je već čitavo desetljeće, uglavnom, nepromijenjeno, a do poboljšanja u tom sektoru može doći ako dođe do povećanja obujma poslovanja u Luci Ploče.

Povećanje prosječnih vozarina

U dubrovačkoj Atlanskoj plovidbi, uzimajući u obzir uobičajene cikličke uspone i padove, očekuju povećanje prosječnih vozarina za oko 20 posto u odnosu na 2017. godinu.

“Tržište rasutih tereta završilo je 2017. godinu s najvećim visinama vozarina još od 2013. Iako su tijekom druge polovine prosinca i početkom siječnja ove godine vozarine nešto oslabjele, ipak su još uvijek značajno više nego proteklih godina u istom razdoblju. Najveći rast ostvaren je u segmentu brodova tipa Capesize gdje su vozarine, nakon što im je prosjek za prva tri kvartala bio oko 12.000 američkih dolara, narasle na prosječnih 22.000 dolara dnevno u zadnjem kvartalu. Vozarine za brodove tipa Panamax u zadnjem kvartalu 2017. godine iznosile su prosječno 12.000 dolara, što je za oko 3000 dolara dnevno više nego što je bio prosjek za prvih devet mjeseci. Brodovi manje tonaže, Supramaxi i Handysize brodovi, imali su nešto niži porast s obzirom na to da je peak njihovih vozarina dosegnut ranije, već u studenome, od kada su u kontinuiranom laganom padu”, ističe Edo Taslaman, član Uprave za komercijalne poslove Atlanske plovidbe.

Kad je riječ o prognozama, Taslaman napominje da, u skladu s procjenama rasta svjetske ekonomije na svim poljima, u Atlanskoj plovidbi očekuju u 2018. godini daljnji rast potražnje za sirovinama od oko četiri do 4,5 posto. “To će uz povećane potražnje i usporavanje rasta flote značajno pomoći tržištu rasutih tereta u 2018. godini. Nakon isporučenih 39 milijuna tona nosivosti u 2017. godini, očekujemo daljnje usporavanje i isporuke na razini od oko 25 do 27 milijuna tona u 2018. godini, što bi uz odlazak starijih brodova u rezalište na razini iz 2017. godine značilo stvarni prirast flote između jedan i 1,5 posto u 2018. godini”, pojašnjava Taslaman.

Izmjene Pomorskog zakonika

Tijekom 2017. godine dosta aktivnosti udruge Mare Nostrum odnosilo se na rad na izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika. Putem svojih predstavnika sudjelovali su u radu na izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika kroz sljedeće radne skupine Ministarstva mora, prometa i infrastrukture: Radnu skupinu za socijalnu reformu; Radnu skupinu za upisnike brodova i Radnu skupinu za porezne odredbe i brodarstvo.

Dinamika u procesu izmjena i dopuna Pomorskog zakonika je utvrđena na način da bi ga se do srpnja 2018. godine uputilo u standardnu zakonodavnu proceduru. Udruga sudjeluje i u izradi novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Održani su sastanci radnih podskupina u srpnju i listopadu 2017. o koncesijama, uređenju statusa luka županijskog i lokalnog značaja otvorenih za javni promet i uređenju statusa luka posebne namjene, sportskih luka. O lukama posebne namjene, s posebnim osvrtom na sportske luke, održan je sastanak radne podskupine u rujnu 2017. Taj bi se zakon potkraj prosinca, kako je planirano, trebao uputiti u postupak donošenja.

Manjak pojedinih brodskih zanimanja

“Pohvala Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na pokrenutim inicijativama olakšanja poslovanja brodarskom sektoru kroz zakonodavne okvire te intenciji realizacije novog upisnika brodova, što je korak prema novoj digitalnoj budućnosti pomorske slike Republike Hrvatske”, naglašava Pavić.

Manjak pojedinih brodskih zanimanja na tržištu radne snage izaziva brodarima probleme u popunjavanju brodske posade. Trenutačno su u tijeku pregovori sa Sindikatom pomoraca Hrvatske o zaključivanju Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi, koji bi se trebali proširiti i na stranu posadu. Time bi se zadržala konkurentnost hrvatske zastave, što je cilj nadležnog ministarstva koje je zaključilo sporazume vezano uz priznavanje svjedodžbi s Filipinima i Vijetnamom. “Na taj način je pomorcima iz tih zemalja omogućen ukrcaj na brodove hrvatske zastave. Iako su se pregovori sa Sindikatom pomoraca Hrvatske odužili mimo planiranih rokova, vjerujemo da će dijalog na kraju donijeti kvalitetna rješenja za hrvatske brodare. Članovi Udruge ne samo da ukrcavaju potreban broj vježbenika uvjetovan programom Poreza po tonaži broda, već taj broj višestruko premašuju. Kroz godinu se na brodove ukrca više od 700 kadeta”, napominje Mario Pavić. 

Projekti udruge Mare Nostrum teški 808.000 eura

Udruga hrvatskih brodara Mare Nostrum prijavila je četiri projekta na program suradnje Interreg Italy Croatia VA, s time da je u tri projekta uključeno i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Riječ je o projektima čija je ukupna vrijednost 808.000 eura. “U 2018. godini nastavit će se raditi na kreditima i garancijama Europske investicijske banke. Važno je istaknuti da brodari koji ne tiču EU luke nikad nisu dobili bespovratna sredstva ni za koji ekološki standard. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum angažirali su Oxford Economics za izradu studije utjecaja hrvatskog brodarstva na domaću ekonomiju koja će uskoro biti objavljena na stranicama Ministarstva”, ističe Sandro Vidas, ravnatelj Hrvatske udruge brodara, Mare Nostrum.

Izvor: Jozo Vrdoljak, www.privredni.hr

Liniju Brbinj- Zadar održavat će Jadrolinija i to trajektom Brač

30.01.2018

Javni prijevoz na državnoj trajektnoj liniji 434 iz Brbinja na Dugom otoku do zadarske Gaženice od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2023. godine obavljat će Jadrolinija i to brodom “Brač” koji je izgrađen u Uljaniku prije četiri godine i kapaciteta je 616 putnika i 145 osobnih vozila. Nakon isteka tog roka, Jadrolinija ima mogućnost produžetka ugovora na još pet godina.

Ovu odluku donijelo je Upravno vijeće Agencije za obalni linijski promet, a Jadrolinija je ponuda bila jedina na ovom natječaju. Vrijednost ugovora je 98 milijuna kuna.

Izvor: pomorac.net

Atlantska plovidba prodala Orsulu

30.01.2018

Brod Atlantske plovidbe d.d. koji plovi pod Marshall Island zastavom, Orsula IMO No. 9110901, u četvrtak je na sidrištu luke Tuzla u Turskoj predan novim vlasnicima.

Brod je Bulk Carrier sagrađen 1996. godine. Nosivost broda je 34.168 DWT odnosno 20.837 GT.

Većinu posade broda su činili hrvatski i nekoliko ukrajinskih pomoraca. Hrvatski pomorci su bili pokriveni NCA, dok su Ukrajinci bili pokriveni SUC TCC CBA.

Prema potvrdi Atlantske plovidbe d.d. nema zaostalih potraživanja ili otvorenih slučajeva pomoraca koji su plovili na istom brodu prema kompaniji.

Izvor: http://pomorac.net

Hrvatsku udrugu brodara Mare Nostrum posjetio je kapetan bojnog broda Antun Flegar, časnik Oružanih snaga Republike Hrvatske i Hrvatske ratne mornatice

23.01.2018

Kapetan bojnog broda Antun Flegar trenutno je na školovanju u Ratnoj školi Ban Josip Jelačić u Zagrebu, a  za diplomsku radnju je odabrao temu "Pomorska moć Republike Hrvatske". Kako je riječ o temi koja obuhvaća vojni  i civilni dio moći Republike Hrvatske te analizu pomorske moći unazad sto godina s težištem na razdoblju od 1945. do 2018., obratio nam se sa zamolbom da mu pomognemo u prikupljanju podataka vezano uz temu diplomskog rada što smo drage volje i napravili.

Mirno more svim pomorcima.

U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture održana Konferencija o digitalizaciji pomorskog prometa

18.01.2018

Spomenuto je kako će na Konferenciji govora biti i o novim sustavima koje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tek planira razviti. Pritom, treba spomenuti kako temeljni sustav koji se odnosi na jedinstveno pomorsko sučelje, takozvani CIMIS, u kojem se implementiraju načela takozvanog 'single window' sustava, a koji promovira Europska unija.

"Razvijamo i sustav 'e-Pomorac', jer želimo da hrvatski pomorci sve svoje administrativne poslove obavljaju  preko jedinstvenog informatičkog sučelja. Dodajmo kako su do sada razvijene aplikacije integrirane u sustav  'e-Građani', koji već sada omogućava pretraživanje baza o svim podacima koje prikupljamo o pomorcima. Radimo i na aplikaciji koja će biti svojevrstan alat za sve one koji donose odluke u pogledu utvrđivanja statusa i granica pomorskog dobra, kao i u postupcima donošenja odluka o koncesijama. Aplikacija će  svim zainteresiranim investitorima pružiti jasniji uvid u ona područja u kojima postoje stvarni potencijali za ulaganja i razvoj”, rekla je državna tajnica Markovčić Kostelac.

 

U nastavku rada Konferencije podrobnije su predstavljene poduzete i planirane aktivnosti na području digitalizacije u pomorskom prometu, kao i projekti, kroz koje će se, u sljedeće tri godine, digitalizirati sve ključne javne usluge u pomorstvu, a kojima je cilj administrativno rasterećenje svih sudionika u logističkom lancu prijevoza tereta u lukama te učinkovitije praćenje podataka o broju putnika, broju isplovljavanju brodara i dr.

Podsjetimo kako je Vlada Republike Hrvatske još tijekom 2015. godine donijela Uredbu o jedinstvenom sučelju za formalnosti u pomorskom prometu, s ciljem digitalizacije isprava, dokumenata i podataka koji se razmjenjuju između broda i službi administracije u lukama, kao i međuresorno, između pojedinih državnih službi s nadležnostima na moru.
 

Prvi korak po pitanju digitalizacije javnih usluga u pomorstvu učinjen je Implementacijom Hrvatskog integriranog pomorskog informacijskog sustava „CIMIS“ 2013. godine, dok sljedeća faza uključuje informacijsko uvezivanje svih postojećih sustava 

na platformi jedinstvenog pomorskog sučelja.

 

Navedena digitalizacija ostvarit će se implementacijom jedinstvenog pomorskog sučelja za formalnosti u pomorskom prometu kao svojevrsne sabirnice koja uvezuje postojeće informacijske sustave i upravlja elektroničkom razmjenom informacija između svih sudionika u pomorskom prometu i nadležnih tijela državne uprave.

 

Važno je pritom naglasiti kako je uspostava jedinstvenog pomorskog sučelja obveza Republike Hrvatske obzirom da će u konačnici sva sučelja država članica Europske unije međusobno razmjenjivati podatke posredstvom centralnog sustava Europske agencije za sigurnost plovidbe (EMSA), što će dodatno ubrzati i pojednostaviti poslovanje u pomorskom prometu.
 

Sa ciljevima Elaborata o jedinstvenom sučelju za formalnosti u pomorskom prometu, okupljene je upoznao  Toni Maričević iz Uprave sigurnosti plovidbe resornog Ministarstva, dok je o rezultatima Elaborata govorio Edi Tijan, s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u RijeciPodsjetimo, kako je upravo Pomorski fakultet u Rijeci, na temelju projektnog zadatka Ministarstva mora, prometa i infrastrukture izradio Elaborat razvoja jedinstvenog sučelja za formalnosti u pomorskom prometu kojim se definiraju uvjeti i način uspostave jedinstvenog pomorskog sučelja te smjernice daljnjih aktivnosti s ciljem njegove realizacije u razdoblju od tri godine.

 

Dodajmo ovome kako će Ministarstvo tijekom 2018. godine pustiti u rad i novi javni servis naziva CIMISNet za potrebe svih sudionika u pomorskom prometu kao cjeloviti servis automatizirane razmjene podataka i administrativnih formalnosti prilikom uplovljenja i ispovljenja brodova u svim hrvatskim morskim lukama. Ovaj e-servis bitno će unaprijediti i razmjenu podataka između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva unutarnjih poslova, Carinske uprave, nadležnih službi Ministarstva zdravstva i drugih tijela državne uprave kako bi se podigla učinkovitost, a čekanje u administrativnim postupcima smanjilo na minimum.

Podsjetimo kako je upravo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture iz CEF fonda i Državnog proračuna osiguralo realizaciju projekta uspostave jedinstvenog nacionalnog Lučkog informacijskog sustava (PCS) vrijednog više od milijun i šesto tisuća eura koji će se realizirati do 2021. godine.

Projektom će se kroz suradnju resornog Ministarstva, Carinske uprave Ministarstva financija, Lučke uprave Rijeka i Lučke uprave Ploče uspostaviti jedinstvena informacijska platforma za razmjenu i obradu podataka između svih subjekata lučke zajednice, kao dio jedinstvenog pomorskog sučelja, kako bi se reducirale administrativne prepreke u logističkom lancu prijevoza i prekrcaja tereta u svim hrvatskim teretnim lukama, te vlasnicima tereta, špediterima, pomorskim agentima, operatorima terminala i drugim pružateljima lučkih usluga osigurali benefiti „one stop shopa“ dakle jednog virtualnog mjesta dostave i razmjene svih potrebnih podataka i dokumenata u prijevozu roba.

Digitalizacija se nastavlja i u javnom obalnom linijskom prijevozu. Naime, temeljem Pravilnika o načinu evidentiranja izdanih i iskorištenih putnih karata u javnom pomorskom prometu donesenog u listopadu prošle godine, tijekom ove godine Informatički sustav javnog prijevoza (SEOP) Agencije za obalni linijski pomorski promet, koji služi za upravljanje pravima korisnika na povlašteni prijevoz, osiguravati će i evidenciju svih putnika i putnih karata, čime će se linijskim brodarima ukinuti dosadašnje višestruke dostave podataka lučkim kapetanijama i Agenciji.

Zaključno, organizacija današnje Konferencije pridonijeti će tješnjoj međuresornoj suradnji radi što skorijeg ostvarenja navedenih ciljeva, a što će u konačnici rezultirati podizanjem konkurentnosti luka i privlačenju novih roba te posljedično, dodatnim jačanjem hrvatskog gospodarstva.

Na Konferenciji su od strane HUB Mare Nostrum bili nazočni v. d. ravnatelja, Sandro Vidas te predstavnici Jadrolinije i Rapske plovidbe.

Izvor: mppi.hr

Za trajektnu liniju Zadar – Preko od svibnja se čeka na suglasnost Europske komisije

16.01.2018

Na trajektnoj liniji Zadar – Preko još uvijek nema koncesionara jer se ta kao i još četiri linije iznad 300 tisuća putnika godišnje nalazi na razmatranju kod Europske komisije (EK).

I to od svibnja prošle godine, kada su im natječaji za tih pet linija upućeni na suglasnost Komisiji. Od tada smo s njima u kontinuiranoj komunikaciji i odgovaramo na sve upite iz Komisije. Problem je državnih potpora, najizraženijih na liniji Zadar – Preko na kojoj je veliki broj otočana s povlasticom, kazala nam je Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski promet.

Kao što je već poznato, ta druga po veličini prometa trajektna linija na Jadranu, nije profitabilna koriste otočani koji imaju popust ili besplatan prijevoz tijekom cijele godine. U Agenciji ne znaju kada će linija Zadar – Preko kao i druge četiri linije biti na natječaju za koncesiju koja se trebala potpisati s prvim danom ove godine. Do budućeg koncesionara, Jadrolinija na osnovu aneksa ugovora i dalje održava te linije.

Što će Europska komisija odlučiti i kako će se privesti kraju natječajni ciklus za sve trajektne i brodske linjije koji je prvi put donio i interes talijanske kompanije za dvije linije, u Agenciji ne znaju.

Agenciji za obalni linijski promet u 2018. godini je povećana državna potpora s 297.7 na 310 milijuna kuna čime se subvencionira prijevoz na državnim brodskim i trajektnim linijama.

Izvor: D.M., pomorac.net

Foto: Marko Dimić (057info)