HRVATSKA UDRUGA BRODARA MARE NOSTRUM

Događanja

 

27.09.2018

Tankerska plovidba prodala brod NIN

27. rujna 2018. godine Tankerska plovidba prodala je brod Nin.

Novom vlasniku želimo mirno more!

 

20.09.2018

sjednica Kadrovske komisije

Raspravi će uz brodare prisustvovati predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukure, Ministarstva zdravstva te predstavnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prilikom koje ćemo obraditi teme vezane uz zdravstvene preglede pomoraca te nazdor Ustanova.

Raspraviti će se i o novom Nacionalnom kolektivnom ugovoru za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi te o mogućnostima pregovaračke skupine za  izradu prijedloga teksta Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima.

14.09.2018

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama

13. rujna 2018. održan je sastanak u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na kojem su članovi Stručnog povjerenstva radili na izradi teksta Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Uz v.d. ravnatelja, na sastanku su sudjelovali i gđa Ajka Ševerdija, predstavnik Rapske plovidbe i g. Petar Kragić, predstavnik Tankerske plovidbe.

Slijedeći radni sastanci najavljeni su za utorak i srijedu, 18. i 19. rujna 2018. godine na kojem se očekuje finaliziranje teksta Nacrta.

13.09.2018

Međunarodna interdisciplinarna radionica pomorske robotike i njenih primjena Breaking the Surface - BtS 2018

U Biogradu na Moru će se od 30. rujna do 7. listopada 2018. godine održati jubilarna, 10. radionica Breaking the Surface – BtS. BtS je međunarodna interdisciplinarna radionica koja svake godine u Hrvatskoj okuplja svjetske stručnjake iz različitih područja morskih znanosti kao što su pomorska robotika, podvodna arheologija, oceanografija, pomorska biologija, zaštita okoliša... Glavni cilj je radionice polaznike potaknuti na razmjenu znanja i iskustva o pomorskoj robotici i njenim primjenama. Program radionice sastoji se od predavanja, tutorijala i demonstracija opreme. Događaj organiziraju FER-ov Laboratorij za podvodne sustave i tehnologije (LAPOST) i Centar za podvodne sustave i tehnologije - CEPOST.

Više informacija o radionici možete pročitati ovdje.

Izvor: www.fer.unizg.hr

 

12.09.2018

Konferencija Novog lista o otocima: Da, otoci su do 30 posto skuplji i na njima nije lako živjeti

Završna riječ kao i iscrpni dokument koji će nakon Konferencije uslijediti trebali bi javnosti – posebno onoj od 120 tisuća stanovnika nastanjenih na svega 67 od 1244 jadranskih otočića i otoka – pojasniti što se od otoka očekuje u budućnosti

OPATIJA – Točno u 10 sati u opatijskom hotelu Mileniji u organizaciji Novog lista započela je Konferencija »Razvoj otoka« koju je otvorio Anto Ravlić, glavni urednik Novog lista.

– Otoci su najljepši dio Hrvatske, a da bi bili i najpoželjniji za život treba im posvetiti posebnu pažnju, poglavito onima koji nemaju vezu s kopnom putem mostova. Dominantna struktura privređivanja na otocima je turizam, a njega nema bez ljudi. Njih će pak biti budu li imali radna mjesta. Ova je konferencija zamišljena tako da ponuditi dio odgovora nakon kojih će mladi ljudi ne samo poželjeti ostati na njima nego i – doseliti. Konferencijom želimo ukazati na puteve kojima treba krenuti da bi otoci u budućnosti naprosto bili – naseljeniji, istaknuo je Ravlić.

Skup je to koji je na jednom mjestu okupio impresivnu listu sudionika čiji je pak cilj približiti javnosti kako odredbe novog Zakona o otocima, tako i sve one inicijative kojima je zadatak pomoći daljnjem razvoju mnogobrojnih hrvatskih otoka. Kad je o Zakonu o otocima riječ, dokument je to što je u lipnju upućen na javni raspravu, a mijenja skoro dvadeset godina stari zakon. Nakon iscrpnih javnih rasprava uskoro bi mogao krenuti u saborsko usvajanje.

Konferencija je podijeljena na dva panela. U prvom, koji je upravo startao sudionici su gradonačelnici kvarnerskih otoka – Malog Lošinja Ana Kučić, Krka Dario Vasilić, Cresa Kristijan Jurjako, Raba Nikola Grgurić te gost iz Dalmacije, gradonačelnik Hvara Rikardo Novak.

2

S druge strane, na panelu koji će početi nešto iza podneva, nalaze se ljudi koji su unutar institucija sistema najvažniji za oblikovanje politike prema otocima. Prije svih tu su ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac i njezina pomoćnica Tajana Huzak potom ministar turizma Gari Cappelli, državna tajnica za more Maja Mrakovčić Kostelac, predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet Paula Vidović, predsjednik Uprave Jadranke iz Malog Lošinja Sanjin Šolić te Vesna Barlović iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Završna riječ kao i iscrpni dokument koji će nakon Konferencije uslijediti trebali bi javnosti – posebno onoj od 120 tisuća stanovnika nastanjenih na svega 67 od 1244 jadranskih otočića i otoka – pojasniti što se od otoka očekuje u budućnosti. Iako je riječ o golemom bogatstvu, hrvatski su otoci žrtva strahovite višedesetljetne depopulacije tako da danas svega petnaestak otoka ima više od tisuću stanovnika. S druge strane, dio njih se u ekonomskom smislu jako dobro razvio tako da danas, posebno oni na Kvarneru, idu u red najbogatijih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Mnoga dakle otvorena pitanja na koja danas u velikoj mjeri očekujemo – odgovore.

 

3

Uvodnu temu, statističku analizu turističkog prometa na otocima iznio je Saša Popovac, voditelj Odjela za istraživanje tržišta HTZ-a. Prema tim podacima ove je godine turistički promet zabilježen na 48 otoka, a vrlo je sličan lanjskom kada je na otocima zabilježeno 3,3 milijuna turista i 26 milijuna noćenja. Time je upravo na otocima ostvareno 26 posto svih hrvatskih noćenja. Otoci ostvaruju 18 posto dolazaka, a ono što je posebno zanimljivo – boravak turista je na otocima dva dana duži nego u kopnenim turističkim središtima. Otoci, dodao je Popovac, imaju 474 tisuće kreveta, što je trećina smještajnih kapaciteta Hrvatske. Dominantni smještajni kapaciteti na otocima su u kućnoj radinosti, a lider otočnog turizma na Jadranu je otok – Krk. Na kraju, dodao je Popovac, otoci 68 posto prometa ostvaruju ljeti, u punoj sezoni što je 7 posto više od ostatka Hrvatske.

Skupu se obratio i Gari Cappelli, ministar turizma koji otočnoj problematici prilazi i s nemalom dozom emocija s obzirom da je i osobno, kroz deset generacija – otočan.

– Često mi postavljaju pitanje – isplati li se ulagati u otoke? Silno me ljuti to pitanje jer i sami ovdje izneseni statistički podaci dovoljno govore kako je ulaganje u otoke itekako isplativo. Istina, i sam se divim investitorima u otoke jer ulaganje na njih je u startu 30 posto skuplje. Kad je riječ o Vladi čiji sam član, ona itekako prepoznaje problematiku otoka te čini sve da i novim Zakonom poboljša život na otocima. Velika su ulaganja u infrastrukturu otoka, u rive i rivice čak i u situacijama kad je na pojedinim otocima svega nekoliko stanovnika. No, to je upravo pokazatelj investicijskog zamaha u otoke čime se ubrizgava nadu u bolju budućnost života na otocima jer bolje povezivanje znači i obnovu života. Velik i često istican problem na otocima je i demografska obnova, a njezin najvažniji temelj je – zapošljavanje. Rekao bih kako je upravo zapošljavanje na otocima najvažnija demografska mjera. Nju pak mogu osigurati samo investicije, tako da bi to u jednom sažetom obliku bio moj odgovor na pitanje – isplati li se ulagati u otoke, istaknuo je Cappelli.

4

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac je pak istaknula kako bi novi Zakon o otocima trebao olakšati investiranje i put do EU fondova.

– Po prvi put u svojoj povijesti 26. listopada sjednica Vlade održat će se na jednom otoku, u Hvaru a tema će joj biti razvojna politika na otocima i posebno njihovom turizmu. uostalom našim je ustavom zajamčeno pravo na jednaki razvoj i status života na kopnu i otocima, a ponosni smo i na činjenicu da smo uz Finsku jedina zemlja koja ima Zakon o otocima. Moram istaknuti i to da su ulaganja u periodu od 2004. – 2017. godine bila velika čega je i dobra posljedica da je broj stanovnika na otocima, u razdoblju od 2001. do 2011. godine, porastao sa 125 na 132 tisuće stanovnika, naglasila je Žalac.

Nakon »ministarskog uvoda« uslijedio je prvi panel kojeg su sudionici bili gradonačelnici najrazvijenijih otočnih gradova na Jadranu. Redom – Ana Kučić, Darijo Vasilić, Nikola Grgurić te Kristijan Jurjako s kvarnerskih destinacija Mali Lošinj, Krk, Rab i Cres pojačani s Rikardom Novakom, čelnim čovjekom Hvara. Voditelj Konferencije, zagrebački novinar Mislav Togonal, s prvim je setom pitanja krenuo prema – prometu. A prvi govornik – gradonačelnik Krka Vasilić. I teza o otoku koji je s kopnom povezan mostom stoga nije čudno da je jedna od rijetkih sredina u Hrvatskoj koja bilježi prirodni porast stanovništva kao i to da je u mnogim granama gospodarstva kao i po pitanju broja stanovnika hrvatski otočni lider.

– Ono što je problematično i što je na neki način negativna posljedica značajnog razvoja nama susjednih otoka i njihovog gospodarstva su velike prometne gužve koje Krk, zbog činjenice da su Lošinj i Cres u najvećoj mjeri, kao i Rab u manjem iznosu s kopnom povezani preko Krka i trajektne luke Valbiska. Naša cesta 102 je apsolutno preopterećena i jedina je šansa izgradnja autoceste između Krka i mosta Krk, pa i drugog mosta, kako bi se te gužve eliminirale, istaknuo je Vasilić.

vasilic

Prometna problematika dominirala je i u izlaganju Kristijana Jurjaka, posebno činjenica da je prometnica koja povezuje Cres i Porozinu, jednu od najoptrećenijih trajektnih luka u Hrvatskoj u – katastrofalnom stanju.

– Istina, no moram istaknuti kako bi se i ta činjenica s početkom 2019. godine trebala, makar u jednom manjem dijelu, počet mijenjati. Tu je i problem dovođenja vodovodne vode za sjeverni dio otoka Cresa, a površinom je riječ o području veličine otoka Raba, za što nam je najveći problem mali broj stanovnika na tom području tako da ti projekti ne udovoljavaju određenim kohezijskim programima putem kojih se mogu osigurati sredstva za jednu takvu investiciju, istaknuo je Jurjako.

Najoptimističnije je pak bilo izlaganje Ane Kučić, gradonačelnice Malog Lošinja.

– Prometno gledano, cesta koja nas povezuje s Mergom je obnovljena i udovoljava svim kriterijima modernog prometa, a jednako tako mnogo se investira i u povezivanje s našim najvećim, nastanjenim otocima Velim i Malim Srakanama, Unijama, Suskom i Ilovikom. Pitanje vode rješavamo i putem desalinizacije, a velika se sredstva ulažu u školstvo i kulturu. Često se ovdje postavlja pitanje demografske obnove za koju je dakako baza zapošljavanje. Mi učenicima osnovnih škola osiguravamo najviši mogući standard, a stipendiranjem srednjoškoalca i studenata želimo osigurati i nama prijeko potrebna zanimanja, naglasila je Kučić.

kucic

Rab je pak u središte zanimanja drugog dijela prvog panela stavio – zdravstveni turizam. O radu u Psihijatrijskoj bolnici Rab ovisno je desetak posto stanovništva tog otoka, a intencija je da se ona sve više počinje pojavljivati i u ulozi – zdravstvenog turizma. Grgurić se s takvim razmišljanjem u cjelosti složio, a produženje turističke sezone se jako lijepo može ostvariti upravo putem jačanja zdravstvenog turizma. Istina, ta je razmišljanja nadopunio Jurjako s maksimom kako je najprije potrebo osigurati optimalni zdravstveni standard za domaće stanovništvo pa tek onda krenuti u – zdravstveni turizam.

Kućić i Jurjako su istaknuli i jako dobru međuotočnu suradnju kao i početak izrade zajedničkog masterplana razvoja turizma na ta dva otoka.

Žestoki Sablić i Burburan

Glas naroda, komentare iz publike posebno su burno, pa i bučno u slučaju kapetana Zvonimira Sablića, istaknuli on i Feruccio Burburan. Obojica su istaknula veliku kritiku izgledu prometnice koja povezuje Cres, ili konkretno križanje prema Belom i Porozinu kao i izostanak projekta koji bi na sjeverni dio Cresa doveo vodovodnu vodu.

– Ovdje slušamo kako se na otocima koji imaju jednog ili dva stanovnika grade rive, kako se na Unije dovodi voda, a na sjeveru Cresa ni vode ni ceste. Kako je dakle to u Malom Lošinju moguće, a na Cresu ne ide? Da se možda ne nako vrijeme zamijene čelni ljudi tih gradova, zapitao se Burburan, podrijetlom upravo sa sjevera Cresa, dodavši da je prema današnjem stanju evidentno kako se taj dio otoka ne prepušta ljudima nego – divljim svinjama.

Kapetan Zvonimir Sablić u jedno se »rubnom« tonu, povišenog glasa obrušio na Sanjina Šolića zbog »nekritičko prepuštanje Čikata Rusima« kao i na žičanu ogradu koja »običnom« stanovništvu brani dolazak na plažu na mjestima gdje su se dogodile »ruske investicije«.

Grgurić je pak povezanost otoka s kopnom proširio i na pitanje međusobne otočne povezanosti.

– Da bi gradonačelnica Malog Lošinja stigla u posjet Rabu treba joj onoliko vremena koliko je potrebno da bi se iz Raba stiglo u – München. Ne postoji ni jedan razlog da tako bude i dalje jer naša međusobna udaljenost nije velika, za razliku od mogućnosti suradnje, naglasio je Grgurić.

Ono što je karakteriziralo prvi panel bile su i velike pohvale ovogodišnjem radu Jadrolinije, njihovoj spremnosti da bez ikakvih posebnih intervencija uvode u situacijama velikih gužvi i vanredne trajekte, kao i na kvaliteti trajekata koje posjeduju. Osim panelistima, tim se pohvalama pridružila i dožupanica Marina Medarić, i sama otočanka, stanovnica Cresa.

Unekoliko drugačije bilo je izlaganje gradonačelnika Hvara, kad je turizam u pitanju jednog od najrazvijenijih otoka u Hrvatskoj.

– Često kažu kako je na Hvaru skupo. Je, ali Hvar je St. Moritz hrvatskog turizma pa je nekako logično da je tako. Drugo je pitanje život stanovnika i činjenica da im se više isplati otputovati u Split po spizu nego ju kupovati u Hvaru. Da, otoci su 30 posto skuplji i to nije lako podnositi jer naš standard sigurno nije toliko viši od prosjeka Hrvatske stoga su svi pozitivni državni, zakonski procesi koji potiču razvoj otoka poželjni, istaknuo je Novak koji je primjetio i to da su veze kvarnerskih otoka brze, da vožnje trajektom traju svega po dvadesetak minuta, dok se do Hvara mora ploviti dva sata što ga stavlja u dodatno nepovoljni položaj.

medaric

Prvi je panel završio zaključkom kako je razvoj otoka i njihovo participiranje u hrvatskom turizmu u pozitivnom trendu, no jednako tako otoci su i golemi neiskorišteni prostor za razvoj mnogih grana gospodarstva, ne samo danas apsolutno dominantnog turizma.

 

Izvor: http://www.novilist.hr

Autor:

Prva Prethodna 6 do 10 od 148 događanja Sljedeća Zadnja

Najave i obavijesti

Dani hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe u Zadru

ZADAR – Svečano obilježavanje ovogodišnjih ‘Dana hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe‘, posvećeno hrvatskom pomorstvu i unutarnjoj plovidbi i svim segmentima hrvatskog pomorskog sektora, ove godine održavat će se tijekom predstojeća dva dana u Zadru, u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

05.12.2018

Održana 4. sjednica Komisije za pravna pitanja i osiguranje

14. studenog 2018. održana je 4. sjednica Komisije za pravna pitanja i osiguranje

23.11.2018

SVEČANO OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA RJEŠAVANJA SUKOBA I DODJELA MEDIJACIJSKIH NAGRADA

Hrvatska udruga za mirenje je tijekom 6. Tjedna mirenja tradicionalno 18. listopada 2018. obilježila Svjetski dan rješavanja konflikata ili sukoba – „World Conflict Resolution Day“ u hotelu Panorama Zagreb.

Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum zaprimila je ''Medijacijsku nagradu za udrugu poslodavaca 2018.''

22.10.2018

Održana sjednica Skupštine

19. listopada 2018. godine u prostorijama Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, održana je 85. sjednica Skupštine Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum, na kojoj je uz članove prisustvovao g. Branimir Belančić Farkaš, načelnik sektora pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

19.10.2018

sjednica Financijske komisije

Na 50. sjednici Financijske komisije održane u prostorijama Jadroplova 11. listopada 2019. godine, prisustvovali su članovi  Atlantska plovidbe, g. Vicenco Jerković, Brodospasa, gđa Nela Livačić, Jadranskog pomorskog servisa, g. Branimir Vujičić , Jadrolinije, g. Ivan Šmid, Jadroplova, gđa Sanja Bužančić i g. Dalibor Filipović, Tankerske plovidbe, g. Nikola Koščica te g. Vidas, HUB Mare Nostrum.

15.10.2018

sjednica Kadrovske komisije

18. sjednica Kadrovske komisije Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum održati će se u srijedu, 26. rujna 2018., s početkom u 10.00 sati, u Zagrebu, u prostorijama Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, I. kat.

20.09.2018

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama

13. rujna 2018. održan je sastanak u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na kojem su članovi Stručnog povjerenstva radili na izradi teksta Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

14.09.2018

Međunarodna interdisciplinarna radionica pomorske robotike i njenih primjena Breaking the Surface - BtS 2018

U Biogradu na Moru će se od 30. rujna do 7. listopada 2018. godine održati jubilarna, 10. radionica Breaking the Surface – BtS

13.09.2018

Konferencija Novog lista o otocima: Da, otoci su do 30 posto skuplji i na njima nije lako živjeti

OPATIJA – Točno u 10 sati u opatijskom hotelu Mileniji u organizaciji Novog lista započela je Konferencija »Razvoj otoka« koju je otvorio Anto Ravlić, glavni urednik Novog lista.

 
12.09.2018

Naručitelju isporučena impresivna samopodizna platforma “Apollo”

 

Nakon dugo vremena jedna dobra vijest i iz brodogradilišta Uljanik: jedan od tri vrijedna prototipna broda koji su već neko vrijeme poredani na opremnoj obali jučer je konačno predan novom vlasniku. Kako je bilo i najavljivano, nakon posljednjih kontrola i testiranja, impresivna samopodizna platforma “Apollo” jučer je isporučena naručitelju luksemburškoj tvrtki GeoSea koja je dio velike belgijske brodarske kompanije Deme. Platforma će ploviti pod zastavom Luxembourga i bit će jedna od ključnih referenci Uljanika za izgradnju složenih, visokosofisticiranih brodova.

11.08.2018

Znanstvenici u moru pronašli larve rebraša, uskoro će se razmnožiti u velikom broju

U akvatoriju Rovinja tijekom redovnog monitoringa naišli smo na nekoliko jedinki rebraša Mnemiopsis Leidyi. S obzirom da su bile u različitim fazama rasta, od larvi do odraslih jedinki, za pretpostaviti je da će se njihov broj povećati i dostići već viđene količine, kaže dr. Paliaga, dodajući kako će, u odnosu na prošlu godinu, njihovo prisustvo po kupače, odnosno riblji fond, biti »manje bolno«.

11.08.2018

Ode pokal Atlantske plovidbe u vitrine splitskog Labuda

Nakon Mareusa – ime Petite Amie će biti napisano na veliki prijelazni pokal Atlantske plovidbe, pokrovitelja regate. Emil Tomašević za kormilom broda splitskog Labuda pobjednik je tradicionalne Južnodalmatinske regate, njenog 38. izdanja, čiju organizaciju od 1981. godine ‘potpisuju’ dubrovački Orsan i Peliška jedra iz Orebića.

08.08.2018

FIRST HYDROGEN POWER PLANT IN US PORT

Toyota is building what it calls the world's first Megawatt-scale 100% renewable power and hydrogen plant at the US Port of Long Beach.

The Tri-Gen facility will be the first Toyota facility in North America to use 100% renewable power using bio-waste sourced from California agricultural waste to generate water, electricity and hydrogen.

18.07.2018

ECSA welcomes the signature of the EU-Japan Economic Partnership Agreement (EPA)

The EU and Japan yesterday signed the EU-Japan Economic Partnership Agreement during the 25th EU-Japan summit in Tokyo. The European Shipowners welcome the signing of a highly ambitious trade agreement between two of the world's largest economies.
 

18.07.2018

Prodaja broda MOLAT

17.07.2018

ECSA - THE LATEST FROM BRUSSELS

The ECSA secretariat met with ENVI Director Mr. Sadauskas and two of his staff members to discuss the latest state of play of the ship recycling dossier. ECSA presented its paper of estimates on the recycling capacity needed for EU shipowners.

16.07.2018

IBIA Pointers for Problem Fuels: What Should Ship Owners Do?

A significant number of ships have experienced serious operational problems – chiefly sticking/seizing fuel pumps and in some cases filter blockages – after lifting bunker fuels from the US Gulf region since late March and during April/May. Most cases have reportedly been caused by intermediate fuel oils (IFOs) bunkered in the Houston area, though there are indications that similar problems have been caused by fuels bunkered in Panama.

18.06.2018

NAJAVA NASTAVKA PREGOVORA

Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum inicirala je nastavak pregovora oko Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima.

07.06.2018

84. sjednica Skupštine

U Zagrebu je 18. svibnja  2018. održana 84. sjednica Skupštine, na kojoj je, uz članove Skupštine, kao gost prisustvovao g. Branimir Farkaš Belančić, načelnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

21.05.2018

3. Jadranska konferencija pomorskog prava, 24.-26. svibnja 2018

LINER SHIPS FOR TRANSPORT OF PASSENGERS IN THE ADRIATIC – IMPLEMENTATION OF INTERNATIONAL REGULATIONS ON PROTECTION OF MARINE ENVIRONMENT IN CROATIA

16.05.2018

Zaštita od piratstva na brodovima hrvatske državne pripadnosti

Dana 25. travnja 2018. godine sazvan je sastanak Stručnog povjerenstva u prostorijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na kojem su predstavnici Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum, predsjednik Skupštine Udruge, g. Mario Pavić i v.d. ravnatelja, g. Sandro Vidas iznijeli prezentaciju o potrebama brodara za zaštitom od oružane pljačke i otmice u jurisdikciji obalnih država Zapadne Afrike.

26.04.2018

11. sjednica Tehničke komisije

U Splitu je u srijedu, 18. travnja 2018. u  prostorijama Hrvatskog registra brodova održana  11. sjednica Tehničke komisije HUB Mare Nostrum.

19.04.2018
  • HRVATSKA UDRUGA BRODARA
    MARE NOSTRUM
  • Avenija V. Holjevca 20, 10020 Zagreb
  • + 385 (0)1 6525-370
  • + 385 (0)1 6525-371
  • Žiro racun: 2340009- 1100202761
  • IBAN: HR10 2340 0091 1002 0276 1
  • OIB: 32333984326