Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum je u suradnji sa Sindikatom pomoraca Hrvatske dana 30. prosinca 2020. sklopila Nacionalni kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi, koji stupa na snagu od 1. siječnja 2021. i vrijedi do 31. prosinca 2022. godine.
Također, dana 13. siječnja 2021. zajedničkom suradnjom sklopljen je Nacionalni kolektivni ugovor za pomorce državljane trećih zemalja na brodovima u međunarodnoj plovidbi hrvatske državne pripadnosti, a koji koji stupa na snagu od 14. siječnja 2021. te vrijedi do 31. prosinca 2022. godine.
Zahvaljujemo pregovaračkom odboru i našem socijalom partneru, Sindikatu pomoraca Hrvatske na uspješnoj komunikaciji i suradnji.
Omjer emisija trajekta je velik s obzirom na broj tih brodova. Polovica europskih emisija trajekta potječe iz Sredozemlja što je sukladno većem broju brodova koji plove na tom području. Koji čimbenici utječu na intenzitet ugljika i energetsku učinkovitost trajekta? Uvide i vizije donosi studija koju je zaklada CMCC realizirala u okviru aktivnosti projekta GUTTA.
Ublažavanje klimatskih promjena zahtijeva smanjenje emisija svih sektora, uključujući i brodarstvo. Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve kako bi to postigla. Uredba (EU) 2015/757 o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, doprinosi prikupljanjem podataka o emisiji CO2 sa svih plovila iznad 5.000 GT koja pristaju u lukama unutar Europskog gospodarskog prostora.
Na ovom području trajekti predstavljaju samo 3% svih plovila. Međutim, u 2018. godini činili su 10% emisija CO2 sa svih brodova u EU-MRV. Zašto je ugljični otisak trajekata tako velik? Je li to povezano s morem ili navigacijskim uvjetima? Ili možda nekim karakteristikama plovila?
CMCC studija predstavljena je prošlog lipnja tijekom 21. Međunarodne konferencije IEEE o upravljanju mobilnim podacima, a realizirana je u okviru aktivnosti GUTTA projekta u kojem istražuje ovo pitanje pritom pružajući nove uvide i vizije.
Analiza, koju je predvodio g. Gianandrea Mannarini, viši znanstvenik iz zaklade CMCC, istražuje razne pokazatelje energetske učinkovitosti. Rezultati su istaknuli neke ključne čimbenike koje treba uzeti u obzir pri procjeni emisije CO2 i energetske učinkovitosti brodova, kao što su: godina izgradnje i duljina trajekta, brzina, vrsta goriva koje se koristi. Georeferencirani podaci korišteni u studiji pružili su dodatne informacije o zemljopisnoj raspodjeli emisija trajekta.
Otprilike polovica emisija s europskih trajekata koncentrirana je u Sredozemlju, vjerojatno zbog većeg broja brodova prisutnih u ovom moru. S druge strane, čini se da prosječno valovno stanje nema presudnu ulogu; ulazeći u detalje, studija ističe slabu korelaciju između emisije CO2 po satu službe i stanja mora (značajna visina valova u kojima trajekt radi); ova korelacija raste malo samo za najmanje trajekte (odnosno manje od 120 metara duljine).
Istraživači su također istražili koji čimbenici utječu na intenzitet ugljika trajekata, definiranih kao količina emisija CO2 po jedinici transportnog rada i otkrili su veliku varijabilnost rezultata. „Na ovu varijabilnost utječu mnogi čimbenici“, objašnjava Gianandrea Mannarini, „poput veličine i starosti trajekta, pogonskog sustava i drugih karakteristika poput broja vozila, kabina i ostalih usluga za putnike. Međutim, morat ćemo koristiti podatke iz prijašnjih godina kako bismo bolje analizirali učinke trajekata u pogledu emisija”.
U određenom smislu, energetska učinkovitost odražava starost trajekta i trend posljednjih desetljeća da se grade brodovi sve veće veličine. "Podaci", zaključuje Mannarini, "govore nam da su neki od najugljičnijih brodova izgrađeni u posljednjih dvadeset godina. Veća količina i kvaliteta podataka o brodskim emisijama po mogućnosti na razini pojedinačnih putovanja, omogućila bi bolju procjenu, što je prvi korak za pravilno informiranje međunarodnih politika i standarda usmjerenih na smanjenje intenziteta ugljika i apsolutnih emisija ".
Izvor: CMCC
Hydrogen Europe webinar Amonijak kao brodsko gorivo: izazovi i mogućnosti
Dana 16. prosinca 2020. ravnatelj HUB Mare nostrum, Sandro Vidas učestvovao je na webinaru Amonijak kao brodsko gorivo: izazovi i mogućnosti.
Amonijak je gorivo na bazi vodika koje se može koristiti u određenim gorivim člancima ili gorivo za izravno izgaranje u motorima s unutarnjim izgaranjem. Prema alatu za usporedbu Hydrogen Europe, smatra se vrlo obećavajućom opcijom, uglavnom za veće brodove u prekooceanskoj plovidbi. Amonijak je zanimljiv slučaj među opcijama e-goriva, ne samo zato što je jedino gorivo koje ne sadrži ugljik, već i zato što se već proizvodi na globalnoj razini u velikim količinama, što bi moglo ubrzati tranziciju brodarstva prema dekarbonizaciji od 55% CO2 emisija do 2030. godine.
Govornici i teme na webinaru:
• Tristan Smith, UMAS - Procjene usporedne ekonomije zelenog vodika i zelenog amonijaka kao brodskih goriva, te šire povezanosti gospodarstva vodika i amonijaka i energetskog sustava
• Rob Stevens, Yara International – Proizvodnja zelenog amonijaka
• Frederik Van Nuffel, Exmar - Brodski prijevoz amonijaka
• Julia Hanson, IVL Švedski institut za zaštitu okoliša - Amonijak i vodik iz perspektive sustava
• Kjeld Aabo, MAN Energy rješenja, otključavanje potencijala amonijaka za isporuku: dvotaktni amonijačni motor
• Paul Davies, Lloyd’s Register - Korištenje amonijaka kao goriva: regulatorni aspekti
• Bernt Skeie, Prototech - Inicijativa ShipFC: norveški projekt preuređenja morskog broda u pogon na amonijak
Dana 16. prosinca 2020. održana je sjednica Ekspertne skupine za zeleno pomorstvo, Green Shipping Expert Group (GSEG), u čijem radu je sudjelovao ravnatelj HUB Mare Nostrum, Sandro Vidas. GSEG skupinu čini četrdeset stručnjaka za provedbu programa Zero Emission Waterbourne Transport - Pomorski i vodeni prijevoz s nula emisija.
GSEG će dati preporuke Europskoj komisiji u vezi sa smjernicama prema vodenom transportu s nula emisija, u smislu definiranja prioriteta za istraživanje i razvoj, potrebnih politika, propisa kao i investicijskih prioriteta. Aktivnosti GSEG će se nastaviti i nakon trajanja projekta, praćenjem i procjenom provedbe definirane strategije za postizanje novogradnji sa smanjenim brodskim emisijama za 55% do 2030. godine, sukladno ciljevima Europske Komisije.
Na sjednici se raspravljalo o slijedećim točkama dnevnog reda:
Predsjednik i članovi Skupštine su se zahvalili pomoćniku ministra i Ministarstvu na suradnji tokom 2020. godine.
Prva | Prethodna | 31 do 35 od 236 događanja | Sljedeća | Zadnja |
Dana 1. siječnja 2024. godine, gospođa Ivona Anić Miklec, preuzela je dužnost ravnateljice Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum. Udruga će pod vodstvom ravnateljice nastaviti biti odgovornim socijalnim partnerom u kolektivnim pregovorima sa sindikatima te će promicati interese hrvatskih brodara pred svim nadležnim tijelima državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i pred nadležnim tijelima na međunarodnoj i EU razini. Udruga će u narednom periodu snažno podržavati svoje članice u digitalnoj i zelenoj tranziciji njihova poslovanja na putu ka održivom brodarstvu. Udruga će raditi na jačanju svog identiteta i suradnje sa srodnim udruženjima kao i osnaživanjem položaja Mare Nostruma pod okriljem njegove europske obitelji – Udruženja brodovlasnika Europske zajednice (ECSA).
Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum organizirala je edukativni Seminar na temu EU ETS 19. prosinca 2023. godine na kojem je glavnu riječ držao g. Dino Kučić, specijalist za nabavu goriva i održiv razvoj - EMS/EnMS manager u Croatia Airlines.
U ponedjeljak, 11. prosinca 2023. u prostorijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Zagrebu je održana 123. sjednica Skupštine. Na sjednici je sudjelovalo šest članica Udruge, a gost sjednice bio je Kap. Siniša Orlić.
U četvrtak, 28. rujna 2023. u prostorijama Tankerske Plovidbe u Zadru je održana 120. sjednica Skupštine. Na sjednici je prisustvovalo devet članica Udruge, a gost sjednice bila je predstavnica Agencije za obalni linijski pomorski promet.
Europski pomorski samit održan je u Bruxellesu 19. i 20. rujna 2023. Naglašena je strateška važnost pomorstva i pomoraca za gospodarstvo i sigurnost EU-a budući da se njime prevozi više od 72 % vanjske trgovine EU-a i osigurava opskrba osnovnim dobrima kao što je hrana, energetika, farmaceutika i sirovine. Europski brodski prijevoz čini gotovo 40% svjetske flote. Razgovaralo se o važnim aspektima zelenog prijelaza u brodarstvu, kao što su brodarstvo s niskim i nultim udjelom ugljika, čistim gorivima, inovativnim tehnologijama, dizajnom plovila, kao i o tome kako je adekvatno financiranje brodova ključno za provedbu održivosti i postizanje zelenih prijelaza i klimatskih ciljeva.
Potpisan Kolektivni ugovor za pomorce na brodovima koji obavljaju prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu
Dana 29. lipnja 2023. godine u prijepodnevnim satima u Rijeci u prostorijama Jadrolinije potpisan je Kolektivni ugovor za pomorce na brodovima koji obavljaju prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu.
Na svečanom potpisivanju Ugovora nazočni su bili potpredsjednik Vlade RH te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta, predstavnici Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum, predstavnici sindikalnih partnera te ostali cijenjeni uzvanici.
Potpisnici ugovora su Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum, Sindikat pomoraca Hrvatske i Nezavisni sindikat pomoraca putničkih brodova Hrvatske.
U četvrtak, 18. svibnja 2023. u prostorijama Hrvatske gospodarske komore u Puli je održana 118. sjednica Skupštine. Na sjednici je prisustvovalo osam članica Udruge, a gosti sjednice su bili predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, Agencije za obalni linijski pomorski promet i Croatia Airlines.
Sastanak s temom „Nadzor brodova Hrvatske državne pripadnosti u stranim lukama od strane inspektora države luke (PSC)“ se održao dana 4. travnja 2023. godine.
Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum je od 1. siječnja 2023. godine postala punopravni član Udruženja brodovlasnika Europske zajednice (ECSA).
Je li moguće unaprijediti i poboljšati pomorski promet te istovremeno pridonijeti smanjenju emisija u području mobilnosti? Put prema održivom trajektnom prijevozu sada može imati koristi od nove i učinkovite web usluge za određivanje povoljne rute broda. To je moguće zahvaljujući projektu GUTTA.