HRVATSKA UDRUGA BRODARA MARE NOSTRUM

Događanja

 

31.01.2018

Optimizam brodara temeljen na oporavku gospodarstva

Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum okuplja 10 članica, a riječ je o najznačajnijim hrvatskim brodarima, koji su posljednjega dana protekle godine upravljali sa 133 broda, ukupno 1,65 milijuna GT i oko 2,66 DWT.

“Nakon višegodišnje krize i povijesnog minimuma u veljači 2016. godine na tržištu suhih i rasutih tereta, trend je trenutačno pozitivan. Među vodećim svjetskim analitičarima vlada optimizam za ovaj segment brodarstva. Posljedica je to buđenja najznačajnijih svjetskih ekonomija, u prvom redu SAD-a, Kine i Europe. Time je došlo i do povećanog obujma prijevoza svih vrsta rasutih roba. Zbog izuzetno niskog broja ugovorenih novogradnji i uz povećane aktivnosti scrappinga, dolazi do povećanja vozarina i vrijednosti brodova”, ističe Mario Pavić, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe i predsjednik udruge Mare Nostrum.

To su, istodobno, prema Pavićevom mišljenju najznačajniji razlozi zašto je količina prevezenih tereta u 2017. godini u segmentu suhih i rasutih tereta porasla za četiri posto u odnosu na prethodnu godinu. Prosječne vozarine u 2017. bile su za preko 50 posto više u odnosu na 2016. godinu, a vrijednosti ovih tipova brodova su oko 40 posto veće u odnosu na sam kraj 2016. godine. “U dogledno vrijeme ne očekuje se višak ponude brodskog prostora na tržištu suhih rasutih tereta, što je uglavnom uzrokovalo depresiju ovog segmenta kroz zadnju dekadu”, pojašnjava Pavić.

Prijevoz naftnih derivata

Na tržištu brodova za prijevoz naftnih derivata vozarine su bile niže nego u prethodnoj godini. Ipak, godina je bila uglavnom pozitivna i stabilna bez većih oscilacija. Kraj 2017. godine donio je rast vozarina na razinu prethodne godine. I u ovom segmentu očekuje se manji broj isporuka brodova u 2018. godini u odnosu na 2017. Vozarine kod brodova za prijevoz sirove nafte imale su značajniju korekciju kroz 2017. godinu, no ukupna količina prijevoza tekućih tereta ipak je rasla za tri posto. “Glavni razlog negativnog trenda na tankerskom tržištu je povećani broj novoizgrađenih brodova u zadnje dvije godine i usporeniji rast prometa. Iako su vozarine na spot tržištu kod tankera niže od onih iz 2016. godine, zadržane su relativno stabilne vozarine kod brodova za prijevoz naftnih derivata koje se ostvaruju u dugoročnijim ugovorima kao i vrijednosti te vrste brodova, što ukazuje na to da bi ’topljenje’ knjige narudžbi novih brodova, s pojačanom aktivnošću rezanja brodova, moglo omogućiti porast vozarina u narednim godinama”, ističe Pavić.

Na tržišne okolnosti u budućnosti osim ponude i potražnje brodova utjecat će i nove konvencije. Od 1. siječnja 2020. godine stupa na snagu odluka IMO MEPC-a prema kojoj će brodovi morati koristiti gorivo s udjelom sumpora od najviše 0,50 posto m/m, a što se može zadovoljiti ugradnjom sustava za čišćenje ispušnih plinova - scrubberom ili potrošnjom skupljeg goriva. “Pred brodarima je u tom pogledu velik izazov kako udovoljiti novim zahtjevima i financirati investiciju, s obzirom na to da se u slučaju ugradnje scrubbera radi o ulaganjima koja se mjere u milijunima dolara. Isto tako brodari trebaju udovoljiti konvenciji o balastnim vodama kroz ugradnju uređaja za tretman balastnih voda”, dodaje Pavić. Prema njegovim riječima, nakon mnogo vremena, točnije zadnjih mjeseci prošle godine počelo se buditi off shore tržište zbog povećanja cijena nafte, što za posljedicu ima izlazak brodova iz raspreme i moguće ponovno buđenje ovog segmenta. Ipak, na domaćem tržištu tegljača stanje je već čitavo desetljeće, uglavnom, nepromijenjeno, a do poboljšanja u tom sektoru može doći ako dođe do povećanja obujma poslovanja u Luci Ploče.

Povećanje prosječnih vozarina

U dubrovačkoj Atlanskoj plovidbi, uzimajući u obzir uobičajene cikličke uspone i padove, očekuju povećanje prosječnih vozarina za oko 20 posto u odnosu na 2017. godinu.

“Tržište rasutih tereta završilo je 2017. godinu s najvećim visinama vozarina još od 2013. Iako su tijekom druge polovine prosinca i početkom siječnja ove godine vozarine nešto oslabjele, ipak su još uvijek značajno više nego proteklih godina u istom razdoblju. Najveći rast ostvaren je u segmentu brodova tipa Capesize gdje su vozarine, nakon što im je prosjek za prva tri kvartala bio oko 12.000 američkih dolara, narasle na prosječnih 22.000 dolara dnevno u zadnjem kvartalu. Vozarine za brodove tipa Panamax u zadnjem kvartalu 2017. godine iznosile su prosječno 12.000 dolara, što je za oko 3000 dolara dnevno više nego što je bio prosjek za prvih devet mjeseci. Brodovi manje tonaže, Supramaxi i Handysize brodovi, imali su nešto niži porast s obzirom na to da je peak njihovih vozarina dosegnut ranije, već u studenome, od kada su u kontinuiranom laganom padu”, ističe Edo Taslaman, član Uprave za komercijalne poslove Atlanske plovidbe.

Kad je riječ o prognozama, Taslaman napominje da, u skladu s procjenama rasta svjetske ekonomije na svim poljima, u Atlanskoj plovidbi očekuju u 2018. godini daljnji rast potražnje za sirovinama od oko četiri do 4,5 posto. “To će uz povećane potražnje i usporavanje rasta flote značajno pomoći tržištu rasutih tereta u 2018. godini. Nakon isporučenih 39 milijuna tona nosivosti u 2017. godini, očekujemo daljnje usporavanje i isporuke na razini od oko 25 do 27 milijuna tona u 2018. godini, što bi uz odlazak starijih brodova u rezalište na razini iz 2017. godine značilo stvarni prirast flote između jedan i 1,5 posto u 2018. godini”, pojašnjava Taslaman.

Izmjene Pomorskog zakonika

Tijekom 2017. godine dosta aktivnosti udruge Mare Nostrum odnosilo se na rad na izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika. Putem svojih predstavnika sudjelovali su u radu na izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika kroz sljedeće radne skupine Ministarstva mora, prometa i infrastrukture: Radnu skupinu za socijalnu reformu; Radnu skupinu za upisnike brodova i Radnu skupinu za porezne odredbe i brodarstvo.

Dinamika u procesu izmjena i dopuna Pomorskog zakonika je utvrđena na način da bi ga se do srpnja 2018. godine uputilo u standardnu zakonodavnu proceduru. Udruga sudjeluje i u izradi novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Održani su sastanci radnih podskupina u srpnju i listopadu 2017. o koncesijama, uređenju statusa luka županijskog i lokalnog značaja otvorenih za javni promet i uređenju statusa luka posebne namjene, sportskih luka. O lukama posebne namjene, s posebnim osvrtom na sportske luke, održan je sastanak radne podskupine u rujnu 2017. Taj bi se zakon potkraj prosinca, kako je planirano, trebao uputiti u postupak donošenja.

Manjak pojedinih brodskih zanimanja

“Pohvala Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na pokrenutim inicijativama olakšanja poslovanja brodarskom sektoru kroz zakonodavne okvire te intenciji realizacije novog upisnika brodova, što je korak prema novoj digitalnoj budućnosti pomorske slike Republike Hrvatske”, naglašava Pavić.

Manjak pojedinih brodskih zanimanja na tržištu radne snage izaziva brodarima probleme u popunjavanju brodske posade. Trenutačno su u tijeku pregovori sa Sindikatom pomoraca Hrvatske o zaključivanju Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi, koji bi se trebali proširiti i na stranu posadu. Time bi se zadržala konkurentnost hrvatske zastave, što je cilj nadležnog ministarstva koje je zaključilo sporazume vezano uz priznavanje svjedodžbi s Filipinima i Vijetnamom. “Na taj način je pomorcima iz tih zemalja omogućen ukrcaj na brodove hrvatske zastave. Iako su se pregovori sa Sindikatom pomoraca Hrvatske odužili mimo planiranih rokova, vjerujemo da će dijalog na kraju donijeti kvalitetna rješenja za hrvatske brodare. Članovi Udruge ne samo da ukrcavaju potreban broj vježbenika uvjetovan programom Poreza po tonaži broda, već taj broj višestruko premašuju. Kroz godinu se na brodove ukrca više od 700 kadeta”, napominje Mario Pavić. 

Projekti udruge Mare Nostrum teški 808.000 eura

Udruga hrvatskih brodara Mare Nostrum prijavila je četiri projekta na program suradnje Interreg Italy Croatia VA, s time da je u tri projekta uključeno i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Riječ je o projektima čija je ukupna vrijednost 808.000 eura. “U 2018. godini nastavit će se raditi na kreditima i garancijama Europske investicijske banke. Važno je istaknuti da brodari koji ne tiču EU luke nikad nisu dobili bespovratna sredstva ni za koji ekološki standard. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum angažirali su Oxford Economics za izradu studije utjecaja hrvatskog brodarstva na domaću ekonomiju koja će uskoro biti objavljena na stranicama Ministarstva”, ističe Sandro Vidas, ravnatelj Hrvatske udruge brodara, Mare Nostrum.

 

Izvor: Jozo Vrdoljak, www.privredni.hr

30.01.2018

Liniju Brbinj- Zadar održavat će Jadrolinija i to trajektom Brač

Javni prijevoz na državnoj trajektnoj liniji 434 iz Brbinja na Dugom otoku do zadarske Gaženice od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2023. godine obavljat će Jadrolinija i to brodom “Brač” koji je izgrađen u Uljaniku prije četiri godine i kapaciteta je 616 putnika i 145 osobnih vozila. Nakon isteka tog roka, Jadrolinija ima mogućnost produžetka ugovora na još pet godina.

Ovu odluku donijelo je Upravno vijeće Agencije za obalni linijski promet, a Jadrolinija je ponuda bila jedina na ovom natječaju. Vrijednost ugovora je 98 milijuna kuna.

 

Izvor: pomorac.net

30.01.2018

Atlantska plovidba prodala Orsulu

Brod Atlantske plovidbe d.d. koji plovi pod Marshall Island zastavom, Orsula IMO No. 9110901, u četvrtak je na sidrištu luke Tuzla u Turskoj predan novim vlasnicima.

Brod je Bulk Carrier sagrađen 1996. godine. Nosivost broda je 34.168 DWT odnosno 20.837 GT.

Većinu posade broda su činili hrvatski i nekoliko ukrajinskih pomoraca. Hrvatski pomorci su bili pokriveni NCA, dok su Ukrajinci bili pokriveni SUC TCC CBA.

Prema potvrdi Atlantske plovidbe d.d. nema zaostalih potraživanja ili otvorenih slučajeva pomoraca koji su plovili na istom brodu prema kompaniji.

 

Izvor: http://pomorac.net

23.01.2018

Hrvatsku udrugu brodara Mare Nostrum posjetio je kapetan bojnog broda Antun Flegar, časnik Oružanih snaga Republike Hrvatske i Hrvatske ratne mornatice

Kapetan bojnog broda Antun Flegar trenutno je na školovanju u Ratnoj školi Ban Josip Jelačić u Zagrebu, a  za diplomsku radnju je odabrao temu "Pomorska moć Republike Hrvatske". Kako je riječ o temi koja obuhvaća vojni  i civilni dio moći Republike Hrvatske te analizu pomorske moći unazad sto godina s težištem na razdoblju od 1945. do 2018., obratio nam se sa zamolbom da mu pomognemo u prikupljanju podataka vezano uz temu diplomskog rada što smo drage volje i napravili.

Mirno more svim pomorcima.

18.01.2018

U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture održana Konferencija o digitalizaciji pomorskog prometa

U Zagrebu je, u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, održana Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu.

Konferenciju je, ispred resornog Ministarstva, otvorila državna tajnica za more gđa Maja Markovčić Kostelac, a nazočili su joj i kap. Siniša Orlić, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture, Lukša Čičovački, načelnik Sektora za nadzor i upravljanje pomorskim prometom, traganje i spašavanje i zaštitu mora, te predstavnici  lučkih uprava iz Rijeke i Ploča, Ivan Vukas i Darko Plećaš.

Uoči početka Konferencije prisutnima se u ime organizatora obratila državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac.

“Digitalizacijom javnih usluga u pomorskom prometu administrativno rasterećujemo sve sudionike u logističkom lancu prijevoza tereta u lukama. Ujedno, olakšavamo poslovanje, kako za građane, tako i za strane turiste, nautičare i poslodavce, odnosno, gospodarstvo u cjelini", rekla je državna tajnica Markovčić Kostelac te dodala kako je, nastavno na to, u tijeku priprema opsežne legislativne reforme hrvatskog pomorskog gospodarstva.

"Mijenjamo tri ključna zakona, i to Zakon o lučkim kapetanijama, Pomorski zakonik te Zakon o pomorskom dobru i lukama. Također, razvijamo alate koji nam pomažu u digitalizaciji postupaka rada naše administracije, u razvoju sučelja koje omogućava konkurentnost hrvatskog pomorskog gospodarstva.”, istaknula je državna tajnica te dodala kako je do sada razvijeno čak 27 različitih aplikacija, u pet osnovnih područja.

Spomenuto je kako će na Konferenciji govora biti i o novim sustavima koje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tek planira razviti. Pritom, treba spomenuti kako temeljni sustav koji se odnosi na jedinstveno pomorsko sučelje, takozvani CIMIS, u kojem se implementiraju načela takozvanog 'single window' sustava, a koji promovira Europska unija.

"Razvijamo i sustav 'e-Pomorac', jer želimo da hrvatski pomorci sve svoje administrativne poslove obavljaju  preko jedinstvenog informatičkog sučelja. Dodajmo kako su do sada razvijene aplikacije integrirane u sustav  'e-Građani', koji već sada omogućava pretraživanje baza o svim podacima koje prikupljamo o pomorcima. Radimo i na aplikaciji koja će biti svojevrstan alat za sve one koji donose odluke u pogledu utvrđivanja statusa i granica pomorskog dobra, kao i u postupcima donošenja odluka o koncesijama. Aplikacija će  svim zainteresiranim investitorima pružiti jasniji uvid u ona područja u kojima postoje stvarni potencijali za ulaganja i razvoj”, rekla je državna tajnica Markovčić Kostelac.
 
U nastavku rada Konferencije podrobnije su predstavljene poduzete i planirane aktivnosti na području digitalizacije u pomorskom prometu, kao i projekti, kroz koje će se, u sljedeće tri godine, digitalizirati sve ključne javne usluge u pomorstvu, a kojima je cilj administrativno rasterećenje svih sudionika u logističkom lancu prijevoza tereta u lukama te učinkovitije praćenje podataka o broju putnika, broju isplovljavanju brodara i dr.

Podsjetimo kako je Vlada Republike Hrvatske još tijekom 2015. godine donijela Uredbu o jedinstvenom sučelju za formalnosti u pomorskom prometu, s ciljem digitalizacije isprava, dokumenata i podataka koji se razmjenjuju između broda i službi administracije u lukama, kao i međuresorno, između pojedinih državnih službi s nadležnostima na moru.
 
Prvi korak po pitanju digitalizacije javnih usluga u pomorstvu učinjen je Implementacijom Hrvatskog integriranog pomorskog informacijskog sustava „CIMIS“ 2013. godine, dok sljedeća faza uključuje informacijsko uvezivanje svih postojećih sustava 
na platformi jedinstvenog pomorskog sučelja.
 
Navedena digitalizacija ostvarit će se implementacijom jedinstvenog pomorskog sučelja za formalnosti u pomorskom prometu kao svojevrsne sabirnice koja uvezuje postojeće informacijske sustave i upravlja elektroničkom razmjenom informacija između svih sudionika u pomorskom prometu i nadležnih tijela državne uprave.
 
Važno je pritom naglasiti kako je uspostava jedinstvenog pomorskog sučelja obveza Republike Hrvatske obzirom da će u konačnici sva sučelja država članica Europske unije međusobno razmjenjivati podatke posredstvom centralnog sustava Europske agencije za sigurnost plovidbe (EMSA), što će dodatno ubrzati i pojednostaviti poslovanje u pomorskom prometu.
 
Sa ciljevima Elaborata o jedinstvenom sučelju za formalnosti u pomorskom prometu, okupljene je upoznao  Toni Maričević iz Uprave sigurnosti plovidbe resornog Ministarstva, dok je o rezultatima Elaborata govorio Edi Tijan, s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u RijeciPodsjetimo, kako je upravo Pomorski fakultet u Rijeci, na temelju projektnog zadatka Ministarstva mora, prometa i infrastrukture izradio Elaborat razvoja jedinstvenog sučelja za formalnosti u pomorskom prometu kojim se definiraju uvjeti i način uspostave jedinstvenog pomorskog sučelja te smjernice daljnjih aktivnosti s ciljem njegove realizacije u razdoblju od tri godine.
 
Dodajmo ovome kako će Ministarstvo tijekom 2018. godine pustiti u rad i novi javni servis naziva CIMISNet za potrebe svih sudionika u pomorskom prometu kao cjeloviti servis automatizirane razmjene podataka i administrativnih formalnosti prilikom uplovljenja i ispovljenja brodova u svim hrvatskim morskim lukama. Ovaj e-servis bitno će unaprijediti i razmjenu podataka između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva unutarnjih poslova, Carinske uprave, nadležnih službi Ministarstva zdravstva i drugih tijela državne uprave kako bi se podigla učinkovitost, a čekanje u administrativnim postupcima smanjilo na minimum.
Podsjetimo kako je upravo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture iz CEF fonda i Državnog proračuna osiguralo realizaciju projekta uspostave jedinstvenog nacionalnog Lučkog informacijskog sustava (PCS) vrijednog više od milijun i šesto tisuća eura koji će se realizirati do 2021. godine.

Projektom će se kroz suradnju resornog Ministarstva, Carinske uprave Ministarstva financija, Lučke uprave Rijeka i Lučke uprave Ploče uspostaviti jedinstvena informacijska platforma za razmjenu i obradu podataka između svih subjekata lučke zajednice, kao dio jedinstvenog pomorskog sučelja, kako bi se reducirale administrativne prepreke u logističkom lancu prijevoza i prekrcaja tereta u svim hrvatskim teretnim lukama, te vlasnicima tereta, špediterima, pomorskim agentima, operatorima terminala i drugim pružateljima lučkih usluga osigurali benefiti „one stop shopa“ dakle jednog virtualnog mjesta dostave i razmjene svih potrebnih podataka i dokumenata u prijevozu roba.

Digitalizacija se nastavlja i u javnom obalnom linijskom prijevozu. Naime, temeljem Pravilnika o načinu evidentiranja izdanih i iskorištenih putnih karata u javnom pomorskom prometu donesenog u listopadu prošle godine, tijekom ove godine Informatički sustav javnog prijevoza (SEOP) Agencije za obalni linijski pomorski promet, koji služi za upravljanje pravima korisnika na povlašteni prijevoz, osiguravati će i evidenciju svih putnika i putnih karata, čime će se linijskim brodarima ukinuti dosadašnje višestruke dostave podataka lučkim kapetanijama i Agenciji.

Zaključno, organizacija današnje Konferencije pridonijeti će tješnjoj međuresornoj suradnji radi što skorijeg ostvarenja navedenih ciljeva, a što će u konačnici rezultirati podizanjem konkurentnosti luka i privlačenju novih roba te posljedično, dodatnim jačanjem hrvatskog gospodarstva.

 

Na Konferenciji su od strane HUB Mare Nostrum bili nazočni v. d. ravnatelja, Sandro Vidas te predstavnici Jadrolinije i Rapske plovidbe.

 

Izvor: mppi.hr

Prva Prethodna 31 do 35 od 146 događanja Sljedeća Zadnja

Najave i obavijesti

SVEČANO OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA RJEŠAVANJA SUKOBA I DODJELA MEDIJACIJSKIH NAGRADA

Hrvatska udruga za mirenje je tijekom 6. Tjedna mirenja tradicionalno 18. listopada 2018. obilježila Svjetski dan rješavanja konflikata ili sukoba – „World Conflict Resolution Day“ u hotelu Panorama Zagreb.

Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum zaprimila je ''Medijacijsku nagradu za udrugu poslodavaca 2018.''

22.10.2018

Održana sjednica Skupštine

19. listopada 2018. godine u prostorijama Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, održana je 85. sjednica Skupštine Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum, na kojoj je uz članove prisustvovao g. Branimir Belančić Farkaš, načelnik sektora pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

19.10.2018

sjednica Financijske komisije

Na 50. sjednici Financijske komisije održane u prostorijama Jadroplova 11. listopada 2019. godine, prisustvovali su članovi  Atlantska plovidbe, g. Vicenco Jerković, Brodospasa, gđa Nela Livačić, Jadranskog pomorskog servisa, g. Branimir Vujičić , Jadrolinije, g. Ivan Šmid, Jadroplova, gđa Sanja Bužančić i g. Dalibor Filipović, Tankerske plovidbe, g. Nikola Koščica te g. Vidas, HUB Mare Nostrum.

15.10.2018

sjednica Kadrovske komisije

18. sjednica Kadrovske komisije Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum održati će se u srijedu, 26. rujna 2018., s početkom u 10.00 sati, u Zagrebu, u prostorijama Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, I. kat.

20.09.2018

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama

13. rujna 2018. održan je sastanak u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na kojem su članovi Stručnog povjerenstva radili na izradi teksta Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

14.09.2018

Međunarodna interdisciplinarna radionica pomorske robotike i njenih primjena Breaking the Surface - BtS 2018

U Biogradu na Moru će se od 30. rujna do 7. listopada 2018. godine održati jubilarna, 10. radionica Breaking the Surface – BtS

13.09.2018

Konferencija Novog lista o otocima: Da, otoci su do 30 posto skuplji i na njima nije lako živjeti

OPATIJA – Točno u 10 sati u opatijskom hotelu Mileniji u organizaciji Novog lista započela je Konferencija »Razvoj otoka« koju je otvorio Anto Ravlić, glavni urednik Novog lista.

 
12.09.2018

Naručitelju isporučena impresivna samopodizna platforma “Apollo”

 

Nakon dugo vremena jedna dobra vijest i iz brodogradilišta Uljanik: jedan od tri vrijedna prototipna broda koji su već neko vrijeme poredani na opremnoj obali jučer je konačno predan novom vlasniku. Kako je bilo i najavljivano, nakon posljednjih kontrola i testiranja, impresivna samopodizna platforma “Apollo” jučer je isporučena naručitelju luksemburškoj tvrtki GeoSea koja je dio velike belgijske brodarske kompanije Deme. Platforma će ploviti pod zastavom Luxembourga i bit će jedna od ključnih referenci Uljanika za izgradnju složenih, visokosofisticiranih brodova.

11.08.2018

Znanstvenici u moru pronašli larve rebraša, uskoro će se razmnožiti u velikom broju

U akvatoriju Rovinja tijekom redovnog monitoringa naišli smo na nekoliko jedinki rebraša Mnemiopsis Leidyi. S obzirom da su bile u različitim fazama rasta, od larvi do odraslih jedinki, za pretpostaviti je da će se njihov broj povećati i dostići već viđene količine, kaže dr. Paliaga, dodajući kako će, u odnosu na prošlu godinu, njihovo prisustvo po kupače, odnosno riblji fond, biti »manje bolno«.

11.08.2018

Ode pokal Atlantske plovidbe u vitrine splitskog Labuda

Nakon Mareusa – ime Petite Amie će biti napisano na veliki prijelazni pokal Atlantske plovidbe, pokrovitelja regate. Emil Tomašević za kormilom broda splitskog Labuda pobjednik je tradicionalne Južnodalmatinske regate, njenog 38. izdanja, čiju organizaciju od 1981. godine ‘potpisuju’ dubrovački Orsan i Peliška jedra iz Orebića.

08.08.2018

FIRST HYDROGEN POWER PLANT IN US PORT

Toyota is building what it calls the world's first Megawatt-scale 100% renewable power and hydrogen plant at the US Port of Long Beach.

The Tri-Gen facility will be the first Toyota facility in North America to use 100% renewable power using bio-waste sourced from California agricultural waste to generate water, electricity and hydrogen.

18.07.2018

ECSA welcomes the signature of the EU-Japan Economic Partnership Agreement (EPA)

The EU and Japan yesterday signed the EU-Japan Economic Partnership Agreement during the 25th EU-Japan summit in Tokyo. The European Shipowners welcome the signing of a highly ambitious trade agreement between two of the world's largest economies.
 

18.07.2018

Prodaja broda MOLAT

17.07.2018

ECSA - THE LATEST FROM BRUSSELS

The ECSA secretariat met with ENVI Director Mr. Sadauskas and two of his staff members to discuss the latest state of play of the ship recycling dossier. ECSA presented its paper of estimates on the recycling capacity needed for EU shipowners.

16.07.2018

IBIA Pointers for Problem Fuels: What Should Ship Owners Do?

A significant number of ships have experienced serious operational problems – chiefly sticking/seizing fuel pumps and in some cases filter blockages – after lifting bunker fuels from the US Gulf region since late March and during April/May. Most cases have reportedly been caused by intermediate fuel oils (IFOs) bunkered in the Houston area, though there are indications that similar problems have been caused by fuels bunkered in Panama.

18.06.2018

NAJAVA NASTAVKA PREGOVORA

Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum inicirala je nastavak pregovora oko Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima.

07.06.2018

84. sjednica Skupštine

U Zagrebu je 18. svibnja  2018. održana 84. sjednica Skupštine, na kojoj je, uz članove Skupštine, kao gost prisustvovao g. Branimir Farkaš Belančić, načelnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

21.05.2018

3. Jadranska konferencija pomorskog prava, 24.-26. svibnja 2018

LINER SHIPS FOR TRANSPORT OF PASSENGERS IN THE ADRIATIC – IMPLEMENTATION OF INTERNATIONAL REGULATIONS ON PROTECTION OF MARINE ENVIRONMENT IN CROATIA

16.05.2018

Zaštita od piratstva na brodovima hrvatske državne pripadnosti

Dana 25. travnja 2018. godine sazvan je sastanak Stručnog povjerenstva u prostorijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na kojem su predstavnici Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum, predsjednik Skupštine Udruge, g. Mario Pavić i v.d. ravnatelja, g. Sandro Vidas iznijeli prezentaciju o potrebama brodara za zaštitom od oružane pljačke i otmice u jurisdikciji obalnih država Zapadne Afrike.

26.04.2018

11. sjednica Tehničke komisije

U Splitu je u srijedu, 18. travnja 2018. u  prostorijama Hrvatskog registra brodova održana  11. sjednica Tehničke komisije HUB Mare Nostrum.

19.04.2018
  • HRVATSKA UDRUGA BRODARA
    MARE NOSTRUM
  • Avenija V. Holjevca 20, 10020 Zagreb
  • + 385 (0)1 6525-370
  • + 385 (0)1 6525-371
  • Žiro racun: 2340009- 1100202761
  • IBAN: HR10 2340 0091 1002 0276 1
  • OIB: 32333984326